Postmarksističko stanje
Zvonimir Glavaš

U vremenu dubinske krize ideje prosvjetiteljstva i kolapsa velike priče moderniteta, knjiga Postmarksističko stanje. Književnost, politika, teorija prizivajući u naslovu davnu knjigu Jean-Françoisa Lyotarda Postmoderno stanje, pokušaj je da se kroz književnu perspektivu prizovu sablasti Marxa (u množini), a s njima i različita lica marksizma i na taj način jasno ocrta trag marksizma kao najeksplicitnijeg emancipacijskog modernističkog projekta. U domaćem kontekstu s jakom intelektualnom tradicijom drugačijeg tipa marksizma (potisnutom u tzv. mainstream književnoj i znanosti), takvo prizivanje je itekako dobrodošlo. (ZRINKA BOŽIĆ)

Postmarksističko stanje. Književnost, politika, teorija prva je domaća studija koja se bavi problematizacijom koncepta postmarksizma, a način na koji to čini pionirski je i izvan domaćih znanstvenih krugova. Riječ je općenito o prvoj studiji o postmarksizmu koja predstavlja pomak od heteroklitnog nizanja razmjerno labavo povezanih imena prema sustavnijem opisu polja, te o prvoj studiji u čijem je središtu književnost. Temeljitim i pronicljivim analizama autor u knjizi ocrtava ispreplitanje političkog i književnoteorijskog diskursa potaknuto onim što se u literaturi srodnih tradicija naziva napuštanjem ontološkog realizma ili decentriranjem strukture, a pokazuje se s jedne strane diskurzivnom konceptualizacijom politike, a s druge strane koncepcijama književnosti kao imanentno političke. (TOMISLAV BRLEK)

Zvonimir Glavaš (1989., Osijek) književni je teoretičar; nastavnik i istraživač zaposlen na Katedri za teoriju književnosti Odsjeka za kroatistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku završio je preddiplomski i diplomski dvopredmetni studij Hrvatskog jezika i književnosti i Povijesti. Po završetku diplomskog studija upisuje Poslijediplomski doktorski studij književnosti, izvedbenih umjetnosti, filma i kulture na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i završava ga 2020., obranivši disertaciju naslovljenu „Književnost i književnoteorijsko u postmarksističkoj teoriji“. Od listopada 2014. zaposlen je na Odsjeku za kroatistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu – prvo kao doktorand, a potom od 2020. i kao poslijedoktorand – na kojem izvodi nastavu u sklopu književnoteorijskih kolegija. Od 2022. član je uredništva časopisa Umjetnost riječi. Znanstvenoistraživački ga primarno zaokupljaju pitanja suvremene književne i kulturne teorije, postmarksističke teorije, politike književnosti, dodirnih točaka književne i političke teorije te suvremene (transmedijalne) naratologije.