Nostalgija
Zlatko Kramarić

Knjiga "Nostalgija : Kratka povijest zaborava" Zlatka Kramarića otvara cijeli niz važnih i osjetljivih pitanja, na koja najčešće nije moguće odgovoriti decidirano, no u situaciji kakva prevladava u društvima na cijelome ex-Yu prostoru, iznimno je važno da se takva pitanja počnu postavljati često, jer nas i to na neki način približava mogućim odgovorima.

Sam autor kaže: Nije nimalo ugodno živjeti sa spoznajom da niti jedna riječ kajanja, iskrene isprike nije dovoljno iskupljujuća i da od vašega mjesta nepopravljivog “grješnika” u povijesti, sve i da želite, ne možete pobjeći. I koliko god iskreni bili i usprkos vašem trudu, gotovo je nemoguće ikoga, a ponajmanje kritičku (ali, i onu drugu) javnost uvjeriti da se u tim “gestama” ne radi ni o kakvu prakticiranju neobvezujuće političke mode, gdje se, jer je to poželjan način političkog djelovanja, “kao da” svi jedni drugima ritualno ispričavamo. I ta je spoznaja uistinu frustrirajuća.

Upravo iz tih razloga učinilo mi se da bi nam neka historijska iskustva u jednako složenim odnosima između modernih Nijemaca i Židova mogla biti korisna u razrješavanju tih problematičnih i traumatičnih odnosa. Konačno, neke očite političke i etičke sličnosti koje definiraju i jedan i drugi odnos nije bilo moguće ne primijetiti.

Zlatko Kramarić (Osijek, 1956.) profesor je makedonske književnosti i kulture, teorije književnosti i kulturalne antropologije. Radi na Odjelu za kulturologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku kao redoviti profesor u trajnom zvanju, i kao gost-profesor na FON-univerzitetu u Skopju. Trenutno je generalni konzul Republike Hrvatske u Banja Luci/RS. Prije toga, bio je i veleposlanik RH u Makedoniji i Kosovu.

Napisao je više knjiga, od kojih: "Novi experimentum macedonicum" (1987.), "Uvod u naratologiju" (1989.), "Makedonske teme i dileme" (1991.), "Diskurs razlike" (1995.), "Identitet, tekst, nacija" (2009.), "Jugoslavenska ideja u kontekstu postkolonijalne kritike" (2014.) i, u suautorstvu s Angelinom Banović-Markovskom, "Politika, kultura, identitet" (2013.). Član je Društva hrvatskih književnika, Hrvatskog filozofskog društva, Matice hrvatske, a 2015. godine izabran je za člana Makedonske akademije znanosti i umjetnosti (MANU).