Put kojim su stoljećima prolazili
Zdravka Zlodi

Ova knjiga je neznatno izmijenjeni i dorađeni magistarski rad pod nazivom Aleksander Sapieha i njegovo putovanje po hrvatskim zemljama, dijelu Bosne i Dubrovniku u kontekstu hrvatsko — poljskih odnosa i veza u prvoj polovini XIX. stoljeća, nastao u sklopu znanstveno - istraživačkog projekta Politički život u hrvatskom društvu od druge polovine XIX. do početka XX. stoljeća (0019031) na Hrvatskom institutu za povijest. Magistarski rad je obranjen na Filozofskom faklutetu u Zagrebu 2005. pod mentorstvom prof. dr. sc. Petra Korunića te članovima Povjerenstva: prof. dr. sc. Božena Vranješ - Šoljan i dr. sc. Stjepan Cosić.
Ideja i odabir teme rodili su se tijekom hrvatsko - poljskih dana u Dubrovniku ujesen 2001. godine, odnosno 2002. kada sam u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu na brzinu prelistala drugo poljsko izdanje putopisa iz 1856., kako bih vidjela hoću li uopće moći čitati tekst s početka XIX. stoljeća, napisany starym, dziwnym jqzykiem, a do tego w šmieszny sposob.
Tekst napisan starim, čudnim jezikom i k tome na vrlo smiješan način bio je putopis poljskog plemića, prirodoslovca i slavenofila Aleksandera Sapiehe pod nazivom Podrož po krajach slowianskich odbywane (Putovanje po slavenskim krajevima). Sapiehina podrož započeta, sada već, prije više od dvjesto godina, potaknula je u tom trenutku neka nova putovanja sa slavenskog juga na slavenski sjever, motivirana ne samo istraživačkom znatiželjom nego i nadom da će se moji studentski susreti s Poljskom, nastaviti. Kada sam 1998., na poticaj tadašnjeg mentora dr. sc. Damira Agičića i uz potporu Poljskog Ministarstva znanosti te Veleposlanstva Republike Poljske u Zagrebu, prvi puta posjetila Krakov, nisam mogla znati hoću li uopće diplomirati, a kamoli pisati predgovor ove knjige, no bila sam sigurna da ću se uvijek iznova imati razloga vraćati jer poljski već znam, iako sam ga tek trebala naučiti. Sa jednakom sigurnošću odlučila sam se za ovu temu u trenutku kada to nije bilo nimalo zahvalno te se je, čak, postavljalo pitanje je li ona uopće historiografski obradiva i može li kao takva biti dostatna za izradu magistarskog rada.