Filozofska pisma I.-II.
Voltaire

I. tom

U prvom tomu Filozofskih pisama Voltaire piše o kvekerima, prezbiterijancima, anglikanskoj crkvi, o parlamentu, trgovini i vladi. Prvo je izdanje ovih pisama izišlo 1733.g. u engleskom prijevodu, a kasnije su uslijedila francuska izdanja. U ovim je pismima prepoznatljiv klasicistički stav Voltaira i jasno izraženo mišljenje kako je englesko društvo jedino tolerantno društvo. Kasnije će Voltaire isticati duhovnu i veliku vrijednost francuske umjetnosti i ostati jedan od velikih promicatelja filozofskog poimanja svijeta.

II. tom

"Voltaire" (Francois-Marie Arouet de) rođen je 20. listopada 1694. od oca Francois Aroueta, blagajnika računarske komore, i majke Catherine Doumart. Godine 1745. imenovan je historiografom Francuske, 1747. postade redoviti, a 1749. prekobrojni kraljev komorni plemić, član je francuske Akademije, londonskoga Kraljevskog društva, crus-canske, bolonjske i petrogradske Akademije. Za kazalište je napisao ova djela: Tragedije Edip 18. listopada 1718., Artemira 15. veljače 1720., Marijamna 6. ožujka 1724., koja je prerađena i prikazana 10. travnja 1725. pod naslovom Herod i Marijamna, komediju Indiskret u jednom činu i u stihovima 18. kolovoza 1725., zatim tragedije Bruto 11. prosinca 1730., Erifila 7. ožujka 1732., Zaira 13. kolovoza 1732., Adelaida 18. siječnja 1734., Alžira 29. siječnja 1736., pa Rasipnog sina ili Školu omladine komediju u pet činova i desetercu 10. listopada 1736. Tragedije: Zulimu 8. lipnja 1740., Muhameda 9. kolovoza 1742., Meropu 20. veljače 1743., Smrt Cezarovu 29. kolovoza 1743., te Navarsku princesu, komediju u tri čina i slobodnim stihovima, s prologom i baletnim umetkom (uglazbio Ra-meau), napisanu za vjenčanje nasljednika pri-jestola sa španjolskom infantkinjom Marijom Terezijom, a prikazanu u utorak 23. i subotu 27. veljače 1745. Tragediju Semiramidu 29. kolovoza 1748., Naninu komediju u tri čina i u stihovima 16. lipnja 1749., pa tragedije Orest 12. siječnja 1750., Spašeni Rim 24. veljače 1752., Vojvoda de Foix 17. kolovoza 1752. Za kazalište kraljevske glazbene Akademije napisao je Hram slave, herojski balet u 3 čina s prologom, prikazan u Versaillesu 25. XI., a u Parizu 10. XII. 1745.