Zagrebački politički listovi 1848. - 1850. godine
Tomislav Markus

Izabrani članci

Tekstovi zagrebačkih političkih listova iz razdoblja 1848.-1850. predstavljaju jedno od najvažnijih izvora za proučavanje tadašnjih političkih, vojnih, društvenih, privrednih i drugih zbivanja i procesa u Banskoj Hrvatskoj. U njima su dolazila do izražaja težnje, interesi i ciljevi hrvatskih javnih djelatnika, od pojedinaca, preko pojedinih interesnih grupa do hrvatskih državnih ustanova. Tadašnji listovi, jedini u sjevernoj Hrvatskoj, svjedoče o određenom stupnju razvitka političkog javnog mnijenja i moderne političke kulture u hrvatskom društvu u kojem su upravo tada, u proljeće 1848., ukinuti kmetski odnosi i provedenih izbori za prvi nestaleški Sabor. Novinski članci predstavljaju, doduše, sami po sebi, objavljen materijal, ali mogućnosti njegovog korištenje za historičare vrlo je ograničena, jer samo na jednom mjestu - u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu - postoji cjelovito sačuvana zbirka svih tadašnjih listova. Iz tih razloga postoji, vjerujem, potreba da se donese izbor članaka iz tadašnjih listova, koji bi trebali pružiti, po mogućnosti, vjerodostojnu sliku kako o tadašnjim prilikama u Hrvatskoj, ali i o ljudima, koji su uređivali zagrebačke listove, odnosno surađivali u njima. Jedini dosadašnji izbor s tekstovima iz zagrebačkog tiska 1848.-1850. (Vaso Bogdanov, Hrvatska ljevica u godinama revolucije 1848-49 u svijetlu naše četrdesetosmaške štampe, Zagreb 1949) ne zadovoljava niti osnovne kriterije stručnog priređivanja građe, zbog mijenjanja pravopisa, fragmentarnog donošenja tekstova i to skoro isključivo iz Slavenskog Juga, s ciljem dokazivanja određenih interpretacija priređivača i izostavljanja tekstova iz većine listova (većim dijelom iz Novina dalmatinsko-hervatsko-slavonskih, a potpuno iz Agramer Zeitunga, Sudslawische Zeitunga i Jugoslavenskih novina).
Izabrani su članci najvećim dijelom političkog sadržaja iz jednostavnog razloga što je takav sadržaj dominirao na stranicama zagrebačkih listova, posebno u najkvalitetnijim uvodnim člancima, koji su uglavnom pisalo uredništvo. Iz istog je razloga uvršteno nekoliko opsežnijih i kvalitetnijih članaka s temama iz opće političke problematike iz zagrebačke Danice horvatsko-slavonsko-dalmatinske, iako je ona bila pretežno književni časopis. Članci s drugačijim sadržajima vrlo su rijetki, posebno prije 1850., i, uglavnom, vrlo kratki ili feljtonskog karaktera. No, i neki od njih su uvršteni ukoliko su opsežniji i kvalitetniji. Prednost su, također, dobili članci za koje postoje pokazatelji, u komparaciji s pisanjem drugih listova i djelovanjem drugih javnih ustanova u tadašnjem hrvatskom političkom pokretu, da nisu izražavali samo osobna mišljenja autora, već i nazore šireg kruga ljudi. Izuzeci su učinjeni kod članaka, koji su, doduše, predstavljali izuzetak (npr. poznati članak Obzor austrijski iz prosinca 1848. objavljen u Slavenskom Jugu), ali su imali određen odjek u tadašnjim političkim krugovima ili kasnije u historiografiji. U većem su broju uvršteni članci iz listova, koji su bili, poput Novina dalmatinskohervatsko-slavonskih, Slavenskog Juga i Sudslativische Zeitunga, prošireniji i čitaniji, ne samo u na području Banske Hrvatske i Vojne granice, već i u drugim pokrajinama Habsburške monarhije. Od ljeta 1849. Narodne novine i Agramer Zeitung postaju provladini listovi, kasnije i službena glasila, ovisna o vladinoj subvenciji i bez veće proširenosti, popularnosti i kvalitetnih članaka, zbog čega su njihovi tekstovi, od kraja revolucije, potpuno izostavljeni. U zbornik nisu uvršteni tekstovi Prijatelja puka, koji je izlazio kao tjedni dodatak Slavenskog Juga od kolovoza do studenog 1848., jer njegovi tekstovi, pisani popularnim načinom i namijenjeni širokim seoskim slojevima, nemaju veću izvornu vrijednost. Dokumenti se donose u cjelini, osim u nekoliko slučajeva, koji se u bilješkama posebno objašnjeni.