Bogoslov Šulek ( 1816. - 1895. ) i njegovo doba
Tomislav Markus

Poput mnogih drugih ljudi u XIX. stoljeću Bogoslav Šulek bio je izrazito svestran eovjek. Djelovao je prije afirmacije uske specijalizacije kao jedino «legitimnog» naeina znanstvenog istraživanja. Pisao je o mnogim stvarima, od politike do botanike, od fizike i kemije do šumarstva, koje danas izgledaju bez me?usobne veze. Smatram da je je uska specijalizacija učinila puno više štete nego koristi i da pravo znanstveno istraživanje treba biti interdisciplinarno, ne samo unutar humanistiekih područja, već i uz njihovo povezivanje s naturalističkim - posebno biološkim i ekološkim - disciplinama. No, danas je jednostavno nemoguće ostvariti svestranost kakva je još bila moguća u XIX. stoljeau, posebno ako se želi izbjeai površnost i dilentatizam. Stoga je i ova monografija nejednaka u obradi pojedinih tema. Detaljnije su analizirana ona podrueja Šulekove djelatnosti s kojima je autor, po svojem obrazovanju odnosno povijesnim istraživanjima, familijarniji. To se, ponajprije, odnosi na Šulekovu političku djelatnost, odnosno njegove političke članke u novinskoj periodici. Detaljnije su obrađena i njegova sociološka shvaćanja, kao i tumačenja novih prirodo-znanstvenih teorija, posebno teorije evolucije. Kod nekih drugih tema, poput jezika ili botanike, morao sam se više oslanjati na literaturu. Svakako, i ovdje sam nastojao uzeti u obzir izvorne Šulekove stavove. Iz istog razloga kritičke su primjedbe navedene kod onih podrueja, kod kojih se osjećam kompetentnim da ih iznesem. Obrnuto su postupali profesionalni filolozi i povjesnieari lingvističkih teorija, poput Zlatka Vincea, Igora Gostla, Ljudevita Jonkea i drugih, koji su stavljali naglasak na Šulekovu lingvistieku i leksikografsku djelatnost. O tom aspektu Šulekove djelatnosti govori detaljno i zbornik radova, koji je, povodom stogodišnjice smrti, izdala Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti 1998. godine. Opaenito se može reai da je o Šulekovim politiekim i sociološkim shvaaanjima znatno manje pisano u struenoj literaturi, nego o njegovim znanstvenim radovima. To je olakotna okolnost, jer je u ovoj knjizi stavljen naglasak na ostalu Šulekovu djelatnost.
U historiografskim monografijamač esto se piše prvo poglavlje s pregledom dotadašnje literature. Ovdje se od toga odustalo, jer se o Šuleku, kao jedinom predmetu istraživanja, pisalo vrlo malo: dvije veae rasprave, jedan zbornik elanaka nekoliko manjih i vea starijih elanaka, te nekoliko knjiga u kojima ga se eešae spominje. U velikoj većini slučajeva to se, kako je rečeno, odnosi na Šulekovu leksikografsku i filološku djelatnost. Ta su djela navedena u bilješkama uz tekst u kojima se obrađuju pojedina područja Šulekovog djelovanja. Odustalo se, tako?er, i od uvrštavanja pojedinih dokumenata kao priloga. Ti će dokumenti biti uvršteni u posebnu knjigu pod naslovom «Bogoslav Šulek: Izabrani dokumenti«.