Lepoglavsko čipkarstvo
Tihana Petrović Leš

Čipkarstvo sam počela intenzivnije istraživati prije desetak i više godina. To je istraživanje povezano s prihvaćanjem uloge stručnoga suradnika novoutemeljenoga međunarodnog festivala čipke u Lepoglavi. Uočila sam da je lepoglavsko, kao uostalom i hrvatsko, čipkarstvo neistraženo. Zato sam u dogovorima oko koncepcije festivala nastojala da sastavni dio događanja bude interdisciplinarni znanstveno-stručni skup. Na tim je skupovima okupljen znatan broj domaćih i inozemnih istraživača, znanstvenika i stručnjaka koji su istraživali i promišljali različite teme.* Osobno sam se u istraživanjima posvetila lepoglavskom čipkarstvu. Svoj sam interes usmjerila na njega i u okviru znanstvenog projekta Organizirano kućno rukotvorstvo u 19. i u 20. stoljeću u Hrvatskoj koji je trajao u razdoblju od 2002. do 2006. godine (Petrović, 2007.). Skromna literatura i podaci iz područja lepoglavskoga čipkarstva naveli su me na potrebu sveobuhvatnije obradbe.
Ovo je prvi cjelovitiji prikaz lepoglavskoga čipkarstva. Lepoglavsku čipku, vr stu čipke na batiće, lokalna zajednica njeguje u svrhu očuvanja identiteta i pripad nosti zajednici, ali i u svrhu obnove mjesne privrede. U zaštitu lepoglavske čipke u zadnje su se vrijeme uključile razne lokalne, županijske i državne ustanove. Čipka se čuva za buduće naraštaje kroz održavanje tečajeva i razne postupke zaštite te nje zinim proglašavanjem izvornim hrvatskim proizvodom i suvenirom. Lepoglavsko je Cipkarstvo, uz paško i hvarsko, uvršteno na listu zaštićene nematerijalne baštine Republike Hrvatske, a 2004. je predloženo i na UNESCO-ovu listu nematerijalne baštine (Eckhel, 2006.).