Republika Hrvatska i Domovinski rat 1990. - 1995. Dokumenti (2)

Republika Hrvatska i Domovinski rat 1990. - 1995. Dokumenti (2)

20.71 kn 156,04
Dobavljivost: nije dobavljivo

Oružana pobuna Srba u Hrvatskoj i agresija oružanih snaga SFRJ i srpskih paravojnih postrojbi na Republiku Hrvatsku ( siječanj - lipanj 1992. )


Oružana pobuna Srba u Hrvatskoj i agresija Oružanih snaga SFRJ i srpskih paravojnih postrojbi na Republiku Hrvatsku (siječanj-lipanj 1992.), urednika Mate Rupića, treća je knjiga u seriji Republika Hrvatska i Domovinski rat 1990.-1995. – Dokumenti.
Knjiga započinje Izvješćem Komande 180. mtbr Komandi 9. korpusa JNA o realizaciji plana „Udar“ i čišćenju terena na širem području sela Pridraga, Paljuv, Starigrad i Podgradina, te o situaciji u Novigradu nakon što su ga zauzele jedinice JNA, a završava Potvrdom Štaba TO Glina, da je specijalna jedinica tzv. „Šiltova grupa“ koja je napravila brojne zločine 1991 i 1992. do povlačenja jedinica JNA (15. 03. 1992.) bila pod komandom 1. OG JNA i prema potrebi izvršavala zadatke za jedinice iz sastava 1. OG. Svi navedeni dokumenti prepisani su, a njihovi originali ili preslike originala u posjedu su Centra. Prilikom prijepisa dokumenata izvršene su nužne transkripcije radi njihove bolje čitljivosti. Veći zahvati u tekstu naznačeni su stavljanjem teksta u uglatu zagradu, a u bilješkama je upozoreno ako je neki dio dokumenta izostavljen ili je izvornik oštećen. Jednako tako, radi boljeg razumijevanja, u bilješkama su navedena imena ili prezimena sudionika koja se ne spominju u dokumentu ili podaci o drugim dokumentima i literaturi u kojima se spominje isti događaj. Dakako, dokumenti pokazuju stajališta njihovih stvaratelja, odnosno autora, i zahtijevaju posebnu kritičku raščlambu koja bi ukazala na neobjektivno i netočno navedene podatke u njima.
Do kraja 1991. rat u Hrvatskoj izazvao je veliku pozornost međunarodne javnosti. Europska zajednica i Ujedinjeni narodi nastojali su postići političko rješenje sukoba i spriječiti širenje rata na ostala područja bivše Jugoslavije. Posebni izaslanik generalnog tajnika UN-a Cyrus Vance krajem 1991. predstavio je plan za pacifikaciju Hrvatske i demilitarizaciju područja pod nadzorom pobunjenih Srba, koji je predvidio dolazak mirovnih snaga UN-a u Hrvatsku. Pitanje prihvatiti ili ne prihvatiti taj plan izazvalo je žestoke sukobe unutar vodstva pobunjenih Srba u Hrvatskoj, ali i sukobe između stvarnih vođa oružane pobune Srba u Hrvatskoj i agresije na Hrvatsku iz Jugoslavije i Srbije (vojni vrh JNA i Milošević) i političkog vodstva pobunjenih Srba u Hrvatskoj (Milan Babić i njegove pristaše). Plan je predviđao povlačenje JNA iz Hrvatske, a to je izazvalo konsternaciju kod pobunjenih Srba u Hrvatskoj, koji su zaprijetili da će se u slučaju povlačenja JNA iz Hrvatske evakuirati zajedno s njom. Vodstvo RSK podobno Miloševiću pristalo je na Vanceov plan, pa je Vijeće sigurnosti 24. veljače 1992. donijelo Rezoluciju 743 o pokretanju mirovne operacije i slanju zaštitnih snaga (UNPROFOR) u Hrvatsku. UNPROFOR je trebao preuzeti zaštitu stanovništva u četiri zaštićene zone (UNPA), koje su obuhvaćale područje 18 općina "u kojima Srbi čine većinu ili pak značajnu manjinu stanovništva i gdje su međusobne napetosti dovele do oružanih sukoba". Istodobno s pristizanjem snaga UNPROFOR-a, u proljeće 1992. JNA je počela napuštati Hrvatsku, a teško oružje pobunjenih Srba preuzeto je u skladišta pod zajedničkim nadzorom UNPROFOR-a i vlasti tzv. RSK. Osim demilitarizacije područja, snage UN-a trebale su omogućiti: povratak prognanika, zaštitu preostalih Hrvata u UNPA zonama, otvaranje komunikacija i povratak tzv. „ružičastih zona“ (područja koja je JNA osvojila, a u kojima Srbi nisu živjeli u znatnijem broju) pod hrvatsku vlast.
Početkom 1992. JNA i pobunjeni Srbi u Hrvatskoj nastavili su napadnu operaciju „Udar“, s ciljem zauzimanja strateških položaja u zaleđu Zadra radi omogućavanja prodora prema moru i presijecanju Hrvatske na dva dijela. No, nakon potpisa primirja između JNA i Hrvatske u Sarajevu 2. siječnja 1992., te nakon što su 15. siječnja 1992. članice Europske zajednice priznale neovisnost i suverenost Republike Hrvatske u „avnojevskim granicama“, u Hrvatskoj je nastala pozicija „ni rata ni mira“, odnosno sukoba niskog intenziteta. Sarajevsko primirje došlo je u trenutku kad je značajno oslabila inicijativa srpskih snaga, a kad je Hrvatska vojska (HV) ojačala brojčano i organizaciono, te u naoružanju i opremi. Sukladno Vanceovom planu, snage JNA izvučene su u Bosnu i Hercegovinu s kompletnim naoružanjem i zalihama, a primirje u Hrvatskoj omogućilo je srpskim snagama vrijeme za pregrupiranje i slijedeću etapu rata u Bosni i Hercegovini, koja je započela početkom travnja 1992., s dalekosežnim posljedicama i za Republiku Hrvatsku. Početkom travnja 1992. započeli su sukobi na Kupresu, a s južninm krilom svojih snaga JNA (od svibnja Vojska Jugoslavije) je prodirala iz istočne Hercegovine prema dolini Neretve, između Mostara i jadranske obale, ugrožavajući jug Hrvatske. Hrvatske snage izdržale su napad, a u svibnju HV je poduzeo operacije za deblokadu Dubrovnika i oslobađanje teritorija na jugu države.
S dolaskom snaga UN-a u Hrvatsku, vodstvo „RSK“, pod zapovjedništvom Generalštaba JNA (VJ) iz Beograda, počelo je reorganizirati snage teritorijalne obrane koje su do tada bile pod „komandama“ JNA. Krajem veljače 1992. Štab TO SAO Krajine u Kninu preimenovan je u Glavni štab Teritorijalne obrane RSK. Njemu je podređeno šest zonskih štabova Teritorijalne obrane (ZnŠTO). Kako bi izbjegli odredbu Vanceova plana o demilitarizaciji zaštićenih područja i uvijek imali na raspolaganju snage spremne za borbeno djelovanje, početkom 1992. počelo je osnivanje brigada Posebnih jedinica milicije (PJM). U sklopu MUP-a RSK osnovana je Uprava posebnih jedinica milicije, kojoj je bilo podređeno osam brigada PJM. U sastavu brigade PJM nalazili su se granični bataljoni, "bataljoni za obezbeđenje" i druge jedinice.
U vrijeme raspoređivanja snaga UNPROFOR-a, HV je početkom travnja 1992. pretrpio značajne gubitke u ljudstvu i tehnici u pokušaju oslobađanja Baranje. Nasuprot tome, uspješne su bile manje oslobodilačke akcije HV-a na području Nos Kalika, početkom ožujka i brda Križ kod Zadra u svibnju 1992., te nešto veća akcija 21. lipnja 1992. na području Miljevačke visoravni, u zaleđu Šibenika. Miljevačka visoravan nalazila se u tzv. „ružičastoj zoni“ iz koje su Srbi, prema prihvaćenom Vanceovom planu, trebali povući vojne snage i vratiti to područje u ustavnopravni poredak RH. Oslobođeno je nekoliko sela, a Vijeće sigurnosti UN-a je Rezolucijom 762 osudilo akciju i zatražilo povlačenje hrvatskih snaga na početne položaje, što je Hrvatska odbila.

Lorem ipsum dolor ut sit ame dolore adipiscing elit, sed sit nonumy nibh sed euismod laoreet dolore magna aliquarm erat sit volutpat Nostrud duis molestie at dolore. Lorem ipsum dolor ut sit ame dolore adipiscing elit, sed sit nonumy nibh sed euismod laoreet dolore magna aliquarm erat sit volutpat Nostrud duis molestie at dolore. Lorem ipsum dolor ut sit ame dolore adipiscing elit, sed sit nonumy nibh sed euismod laoreet dolore magna aliquarm erat sit volutpat Nostrud duis molestie at dolore.

Additional features
Value 1 21 cm
Value 2 700 gr.
Value 3 10 person
Value 4 14 cm
Value 5 plastic

Sed velit quam, auctor id semper a, hendrerit eget justo. Cum sociis natoque penatibus et magnis dis parturient montes, nascetur ridiculus mus. Duis vel arcu pulvinar dolor tempus feugiat id in orci. Phasellus sed erat leo. Donec luctus, justo eget ultricies tristique, enim mauris bibendum orci, a sodales lectus purus ut lorem.

Sed velit quam, auctor id semper a, hendrerit eget justo. Cum sociis natoque penatibus et magnis dis parturient montes, nascetur ridiculus mus. Duis vel arcu pulvinar dolor tempus feugiat id in orci. Phasellus sed erat leo. Donec luctus, justo eget ultricies tristique, enim mauris bibendum orci, a sodales lectus purus ut lorem.

Write a review

Besplatna dostava

Unutar republike hrvatske
 

55 +

Za iznos naručenih knjiga veći od 55 eura
1