Prilagodba hrvatskog prava intelektualnog vlasništva europskom pravu
Skupina autora

IZ PREDGOVORA KNJIZI
… Iako se novelama u vrijeme njihovog donošenja postigao stupanj potpune usklađenosti, proces usklađivanja time nije završen, budući da je pravna stečevina promjenjivo pravno tijelo, popularno nazivano “pokretnom metom”, u koju ciljaju kako države članice Europske unije tako i države kandidatkinje za članstvo. Stoga je za očekivati da će se u Europskoj uniji u području prava intelektualnog vlasništva donositi novi propisi s kojima će se nacionalno zakonodavstvo Republike Hrvatske trebati uskladiti. Ipak, može se smatrati da je donošenjem ovih novela završen jedan važan ciklus u približavanju Republike Hrvatske Europskoj uniji, vezano uz usklađivanje zakonodavstva u ovom pravnom području.
Stupanjem na snagu navedenih novela, u hrvatskim su se zakonima u području prava intelektualnog vlasništva s pravnom stečevinom uskladile i one pojedinosti koje nisu bile obuhvaćene u prvoj fazi usklađivanja koja je završena donošenjem zakona iz 2003. godine. Također, implementirane su i odredbe pravne stečevine koje su nakon 2003. godine stupile na snagu. Bitne novine čine i odredbe kojima se Republika Hrvatska u potpunosti integrira u europski sustav intelektualnog vlasništva, u one dijelove pravne stečevine koje zbog njihove naravi i učinka mogu provoditi samo države koje su članice Europske unije. Stoga će potonje odredbe stupiti na snagu tek kada i Republika Hrvatska postane državom članicom Europske unije. Odredbe koje čine sadržaj novela usklađene su s pregovaračkim stajalištem Republike Hrvatske za Poglavlje 7. – Pravo intelektualnog vlasništva, od 18. listopada 2006. godine te sa Zajedničkim stajalištem Europske unije iznesenim na Konferenciji o pristupanju, u Briselu, 14. veljače 2007. godine.
Sadržaj je ove knjige posvećen novelama u području prava intelektualnog vlasništva u njihovom širem kontekstu, pri čemu se objašnjavaju i instituti koji su karakteristični za pravo Zajednice. Stoga su neke teme horizontalne naravi a neke su obrađene uz pojedinu od predmetnih novela. Budući da su propisi iz područja prava intelektualnog vlasništva izrazito gospodarski uvjetovani, u prvom se radu sadržanom u ovoj knjizi, kojeg je autor ravnatelj Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo, mr. sc. Željko Topić, obrađuju gospodarski aspekti intelektualnog vlasništva.
Propisivanje unijskog iscrpljenja za sva prava intelektualnog vlasništva, prvo je od dva mjerila za zatvaranje pregovora između Republike Hrvatske i Europske unije u Poglavlju 7. – Pravo intelektualnog vlasništva. Stoga je u radu autorice Romane Matanovac pod nazivom “Proturječje između prava intelektualnog vlasništva i slobode kretanja roba, pružanja usluga i tržišnog natjecanja na unutarnjem tržištu Europske unije, razvoj načela unijskog iscrpljenja prava te prilagodba hrvatskog prava europskom” detaljno obrađeno to pitanje u odnosu prema pravima industrijskog vlasništva kao i u odnosu prema autorskom i srodnim pravima. Izmjene i dopune Zakona o žigu i Zakona o industrijskom dizajnu koje se odnose na uvođenje u Republiku Hrvatsku sustava žiga Zajednice i dizajna Zajednice, s odgodom stupanja na snagu do pristupanja u punopravno članstvo Europske unije, obrađene su u radu autorica mr. sc. Ivane Kunda i Romane Matanovac, s tim da je dan i opći pregled sustava žiga Zajednice i dizajna Zajednice. U radu pod nazivom “Žalba u postupcima za stjecanje prava industrijskog vlasništva i sudska nadležnost u odlučivanju o zakonitosti tih odluka: stanje nakon novela iz 2007. godine, dvojbe i perspektive” obrađene su novosti vezane uz uvođenje žalbenog postupka, te sporna pitanja vezana uz upravni spor u postupcima za stjecanje prava industrijskog vlasništva.
Nastavno na opisane teme horizontalne naravi, u radovima Romane Matanovac, prof. dr. Igora Glihe, Jasminke Adamović, Gordane Vuković, Slavice Matešić, Saše Zatezalo, Marije Šiša Hrlić, mr. sc. Ane Marinković Rački i Antonete Cvetić, detaljno su obrađene pojedine odredbe novela Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima, Zakona o patentu, Zakona o žigu, Zakona o industrijskom dizajnu, Zakona o oznakama zemljopisnog podrijetla i oznakama izvornosti proizvoda i usluga te Zakona o zaštiti topografija poluvodičkih proizvoda.
Potom slijede radovi o procesnim pitanjima vezanim uz zaštitu prava intelektualnog vlasništva od povrede, također horizontalne naravi. Autorica Kamelija Parać obradila je građanskopravnu zaštitu prava intelektualnog vlasništva prema odredbama novela te analizirala postojeću sudsku praksu. Mr. sc. Ivana Kunda je u svom radu “Međunarodna nadležnost u postupcima povodom povrede prava intelektualnog vlasništva u Europskoj uniji – priprema za izravnu primjenu acquisa” detaljno obradila pitanja međunarodne nadležnosti u ovom području prema propisima koji se primjenjuju u Europskoj uniji, a koji će za Republiku Hrvatsku postati izvorom prava danom pristupanja u članstvo. Naposljetku je mr. sc. Borislav Blažević obradio danas vrlo aktualnu temu o mirenju u području prava intelektualnog vlasništva, čime je dao doprinos promoviranju alternativnog načina rješavanja sporova.
Prema svom sadržaju ova knjiga slijedi prošlogodišnje izdanje istih izdavača, Narodnih novina i Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo, pod naslovom: Matanovac, R. (ur.), Hrvatsko pravo intelektualnog vlasništva u svjetlu pristupa Europskoj uniji. Time je opravdan i nagovještaj iz uvodnika prošlogodišnjeg izdanja da će njegovi autori nastaviti istraživanja u području prava intelektualnog vlasništva i na taj način obogatiti hrvatsku pravnu i drugu stručnu književnost suvremenim i korisnim tekstovima u ovom području. Budući da je područje prava intelektualnog vlasništva, osobito prilagodba hrvatskog prava europskom, nepresušan izvor novih pitanja i zanimljivih tema, treba se nadati da će autori, kao i izdavači, nastaviti dalju suradnju. Ovom prigodom valja naglasiti da su stavovi izraženi u ovoj knjizi isključivo osobni stavovi autora te da ne predstavljaju službene stavove institucija u kojima rade ili s kojima na drugi način surađuju.
...