Hrvatske usmene pjesme i brojilice
Skupina autora

Hrvati su tijekom povijesti razvili vrlo bogatu književnost: usmenu i pisanu, tj. onu koju su zapisivali oni koji su je stvarali. Gotovo je deset stoljeća stara hrvatska pisana književnost, a usmena je, neprijeporno, daleko starija. Takve su se pjesme prenosile govorom i pjevanjem u raznim zgodama: na okupljanjima uz pojedine blagdane i proslave zaštitnika župa, na sijelima, prelima, vezenju, komušanju kukuruza, listanju duhana, čehanju perja, striženju ovaca, pripremi voća za sušenje, svatovima, pogrebima, uspavljivanju djece i t.d.

Usmene se pjesme obuhvaćene u ovoj knjizi dijele na lirske pjesme ("Prporuše hodile", "Zeleni Jure", "Uspavanka", "Kćerka ide u tuđe selo", "Lipa divojka" ...), epske pjesme ("Bitka na Krbavskom polju", "Nesretno vojevanje grofa Frana", "Ropstvo i oslobođenje Zrnovića bana", "Zrinski i Frankopan", "Berislavić ban i Frankopan u boju s Turcima", "Smrt Senjanina Ive" ...), bugaršćice ("Marko kraljević i brat mu Andrijaš", "Majka Margarita", "Popevka od Svilojevića", "Molitva divojčina" ...) i lirsko-epske pjesme ("Asan-aginica", "Obljuba siromašne djevojke", "Pričinjala se mrtvom", "A ti divojko šegljiva" ...).

Brojilice imaju oblik pjesme, a pjesme nisu. One su govornički tekstovi primjereni dječjemu uzrastu. Sljedeće su brojilice uvrštene u knjigu: "Mladi glazbari", "Izjelica", "Naizred", "Kaj sem zaslužil" i "Jedinstvo". Među njima se nalaze i asocijacijske nizalice "Jakov teče z Pazina", "Išel maček v kovačiju", "Djeca govore", "Šibum šibovala" i "Mudar razgovor", te brojilice u dječjim igrama ("Tiri, tiri tore", "Puni mjesec", "Ku ke klec", "Kauboj puca", "Bijeli mjesec", "Mago nije puška", "Izmetanja", "Sjela baba u balon", "Pozovi me na kotač", "Ribarska" ...