Siječanjski ustanak 1863. u Poljskoj i Eugen Kvaternik
Piotr Żurek

U ovoj studiji želimo predstaviti način na koji su se oblikovali Kvaternikovi odnosi s poljskim narodnim pokretom u razdoblju Siječanjskog ustanka. Također smo obratili pozornost na to kako su Poljaci prihvaćali Kvaternikovu djelatnost i poglede. Kvaternikovim odnosima s Poljacima ranije su se bavili: Franjo Bučar u knjizi „Promemorija princu Jeromeu Napoleonu”, objavljenoj prije Drugoga svjetskog rata (Zagreb, 1936.), te Henryk Batowski u člancima „Diplomatska misija Miłkowskog iz 1864. godine” , „Revolucionarna suradnja zapadnih i južnih Slavena u razdoblju Siječanjskog ustanka” te „Zaboravljeni poljski agent u Torinu za vrijeme Siječanjskog ustanka” . To je pitanje svoj opširni odraz također pronašlo i u neobjavljenoj doktorskoj disertaciji Ljerke Kuntić, pod naslovom „Vanjskopolitički pogledi pravaša od 1858. do 1871. godine“, (Zagreb, 1961.).

S obzirom na to da je Eugen Kvaternik iza sebe ostavio vrlo škrtu bazu rukopisa, pisanje ove knjige nije bilo nimalo jednostavan zadatak. Treba podsjetiti da je nakon propasti „Rakovičke bune” njegova ostavština u znatnoj mjeri nestala. Sa žaljenjem ovdje treba istaknuti da je u osamdesetim godinama XX. stoljeća nestao „Dnevnik” Eugena Kvaternika koji se čuvao u Nadbiskupskom arhivu u Zagrebu. Na sreću, provodeći ondje arhivsko istraživanje, mogao sam koristiti sretnim okolnostima sačuvani mikrofilm toga djela.

Taj problem nije izgledao ništa bolje kada je bila riječ o poljskim arhivalijama koje se odnose na Kvaternikovu suradnju s poljskim narodnim pokretom. Naime, golemi dio poljske rukopisne baštine koji se odnosio na razdoblje podijeljene Poljske do Drugoga svjetskog rata nalazio se u Raperswilskom fondu Nacionalne knjižnice u Varšavi (Rapersvilska knjižnica). Nažalost, tijekom Varšavskog ustanka 1944. Nijemci su nepovratno spalili te arhivalije. U tom se fondu nalazila cijela arhivalna kutija posvećena Eugenu Kvaterniku. Danas nam je poznat tek mizerni dio njezina sadržaja, zahvaljujući bibliografskim izvorima ranije spomenutih povjesničara Franje Bučara i Henryka Batowskog. Zahvaljujući Franji Bučaru, u odjelu Fototeke Arhiva Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (AHAZU), sačuvale su se njegove fotografije originala „Promemorije” Eugena Kvaternika koje je napravio u Varšavi prije Drugoga svjetskog rata.

Što se tiče ostalih arhiva, najplodnijima su se pokazala istraživanja provedena u Pragu, u Književnom arhivu Muzeja nacionalne književnosti (Literární Archiv Památníku Národního Písemnictví).

Osim arhivalija, u ovome su radu korišteni memoari i korespondencije objavljene u tiskanom izdanju. Posebno vrijednima pokazali su se fragmenti „Dnevnika” Eugena Kvaternika, koje je objavio Kerubin Šegvić. U tom smislu također vrijedi istaknuti i memoare Zygmunta Miłkowskog te Josefa Václava Friča.