Perspektiva
Paula Kurilj, Nikoleta Sudeta, Marija Šimić

,

Vjerojatno će se mnogim čitateljima nametnuti pitanje: kome je potreban ovaj udžbenik danas kada računalo omogućuje dobivanje perspektivnih slika objekata, obojenih i osjenčanih, pa virtualne "šetnje" budućim prostorom ... i sve to u po volji mnogo varijanata, jednostavno i brzo, osobito u usporedbi s klasičnim, ručnim, zahtjevnim konstruiranjem perspektivnih slika?
Prije svega, ne bismo smjeli previdjeti kako je cilj izučavanja nacrtne geometrije, pa tako i perspektive, ponajprije razvijanje sposobnosti percepcije i vizualizacije trodimenzionalnog prostora kao osnovne pretpostavke u obrazovanju budućih projektanata, konstruktera, grafičara, ilustratora. Konstruktivna geometrija (naziv koji se danas sve vise rabi umjesto naziva nacrtna geometrija) objašnjava, zatim prostorno rješava, kreira i tek potom uči konstruirati razne prostorne oblike kako je to izrazio autor "Konstruktivne geometrije u tehnici" Fritz Hohenberg. S druge strane, sve sofisticiranija programska podrška (softver) zahtijeva od korisnika sve više geometrijskog znanja. Ni najjače računalo, opskrbljeno najsuvremenijim programima, ne može dati novo rješenje problema.
Poznavanje zakonitosti konstrukcije perspektivnih slika egzaktnim, klasičnim postupcima omogućuje autoru kritički odabir perspektiva dobivenih pomoću računala. Tako će on odbaciti sve perspektive koje djeluju izobličeno, pa čak i groteskno, a odabrati takve koje budući objekt prikazuju baš onako kako bi ga vidio promatrač s točno određenog stajališta i vizure. Osim toga prvotna zamisao graditelja obično nastaje u sasvim slobodno skiciranoj perspektivi, pa će teorijski obrazovani crtač lakše i uvjerljivije predočiti svoju ideju. Poznavajući pak osnove fotogrametrije (zasebno poglavlje u udžbeniku), projektant može intervenirati u početnoj, ručno nacrtanoj perspektivi i promjene unositi u pripadne ortogona ne projekcij