Ustaški put u socijalizam.U teoriji i praksi Nezavisne Države Hrvatske
Zbirka rasprava i članaka nikad objavljenih poslije 1945.
Konstatacija da se o državi, socijalizmu i budućnosti Hrvatske više javno razgovaralo u NDH nego u današnjoj Hrvatskoj, nekome se može učiniti pretjeranom. No, kad se u obzir uzme građa što je donosi ova knjiga, kao i činjenica da je to tek dio publicističkih, stručnih i znanstvenih priloga objavljenih o socijalističkoj tematici u NDH, tvrdnja postaje vrlo realna. Naime, zazor kakav kod nas danas postoji od svake problematizacije socijalizma kao društvenog poretka – u NDH je bio nepoznat.
Razumljivo, tvrdnja da se o državi, socijalizmu i budućem društvenom uređenju Hrvatske više javno razgovaralo u NDH nego u današnjoj Hrvatskoj, nekome se može učiniti pretjeranom. No, kad se u obzir uzme građa što je donosi ova knjiga, kao i činjenica da je to tek dio publicističkih, stručnih i znanstvenih priloga objavljenih o socijalističkoj tematici u NDH, tvrdnja dobiva puno opravdanje. Naime, zazor kakav kod nas danas postoji od svake problematizacije socijalizma kao društvenog poretka – u NDH je bio nepoznat.
„Kako u povijesti, svagda i svugdje“, kaže u svom predgovoru priređivač knjige Nikica Mihaljević, „stvari nikada nisu crno-bijele, tako nisu bile ni u NDH. Bilo je ljudi (i izvan revolucionarnog komunističkog pokreta i lijevoga krila Hrvatske seljačke stranke) koji se nisu slagali sa stanjem u državi i zločinima..., ali su se nadali da će prestankom rata biti moguće reformirati i državu i društvo u svjetlu spominjanih ideala (o socijalno pravednom društvu). Nema nikakvog razloga da se mi današnji, a bilo bi dobro da smo to mogli i ranije, ne upoznamo s takvim nastojanjima i zamislima. Tako ćemo se upoznati s istinskom zbiljom u NDH, bez jednostranih diskvalifikatorskih pretjerivanja i još gorih jednostranih glorificiranja. Tako ćemo bolje razumjeti i zbivanja nakon svibnja 1945., ali i svibnja 1990.“
Ključni teoretičari ideja i načela revolucioniranja društvenih odnosa u NDH bili su Mirko Kus-Nikolajev (1896-1961), Ante Ciliga (1898-1992) i Milivoj Magdić (1900-1948), sve odreda bivši ljevičari, tj. komunisti, te glavni sindikalist NDH Aleksander Seitz (1912-1981), čovjek od osobitog Pavelićeva povjerenja. Nacionalnu i socijalnu revoluciju oni shvaćaju kao dvije etape u izgradnju države i društva u NDH, koje se međusobno dopunjuju. Osnovno u 'društvovnoj revoluciji' bilo je odbacivanje liberalno-demokratske, s jedne strane, te marksističko-boljševičke ideje, prakse i njima pripadajućih država, s druge strane... Sažeto rečeno, između liberalizma i komunizma hrvatski intelektualci, ne samo komunističke, nego dobrim dijelom i demokršćanske provenijencije, zalažu se za poredak koji imenuju kao hrvatski socijalizam.
Nakana ove knjige nije u tome da se NDH prikaže boljom, nego da slika o njoj bude točnija.
Knjigu je priređivač Nikica Mihaljević (r. 1949. u Vukovaru, plodni publicist, istraživač hrvatske emigranstske periodike i novinstva, specijalist za hrvatsku političku povijest XX. st.) sastavio prema svim stručnim uzusima, na osnovi vlastitog istraživanja u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici i Državnom arhivu u Zagrebu i može se smatrati pouzdanim izvorom za dalja istraživanja.
