Diana Budisavljević : Prešućena heroina Drugog svjetskog rata
Zagrepčanka Diana Budisavljević, rođena Obexer (1891-1978), humanitarka austrijskog porijekla, koja je tijekom Drugog svjetskog rata organizirala u Zagrebu vrlo uspješnu akciju spašavanja srpske djece, žrtava ustaške represije, a čije je veliko djelo nakon rata bilo u potpunosti zataškano od novih komunističkih vlasti, glavni je lik nove knjige koju je napisala hrvatska povjesničarka Nataša Mataušić. Autorica se desetljećima bavi proučavanjem dramatičnih događaja na prostoru Hrvatske tijekom Drugog svjetskog rata, pa je tako dvadesetak godina proučavala i djelovanje donedavno potpuno nepoznate Diane Budisavljević, te o tome napisala doktorsku disertaciju, otkrivši izuzetno mnogo novih dokumenata i činjenica. Ova je knjiga temeljena i na saznanjima koje je skupila tijekom rada na doktorskoj disertaciji, ali je i znatno proširena sasvim novim saznanjima skupljenim u posljednje vrijeme.
Ova knjiga ima – zapravo – dva dijela. U prvom dijelu su opisani austrijski obiteljski korijeni Diane Budisavljević, ali i korijeni njenog supruga, liječnika Julija Budisavljevića, pripadnika utjecajne obitelji Budisavljević. Opisano je kako se Diana Budisavljević, supruga uglednog zagrebačkog liječnika, majka dvije kćeri, odlučila angažirati u spašavanju srpske djece koja su usred krvavih i dramatičnih ratnih događanja bila odvojena od roditelja, te koja su bila u opasnosti da i sama ta ratna događanja ne prežive. Opisano je kako je prvo počela slati pomoć toj djeci u logorima, potom kako ih je uspjela evakuirati iz logora i organizirati njihovo zbrinjavanje u obiteljima, te kako je precizno sistematski vodila kartoteku te djece kako bi ih roditelji, od kojih su mnogi bili poslani u Njemačku na prisilni rad, nakon rata mogli naći.
Veliki dio knjige temeljen je dnevniku koji je sama Diana Budisavljević vodila, njezin dnevnik se u knjizi opširno citira, pa se iz tih citata može najbolje vidjeti u čemu je Diana Budisavljević sudjelovala i kako je to doživljavala. U dnevniku su spomenuti i brojni ljudi koji su joj u toj akciji pomagali, opisani njihovi motivi, njihove sudbine. Knjiga otkriva i imena i sudbine dvojice njemačkih časnika koji su joj pomogli da od ustaških vlasti dobije dozvolu da djecu evakuira iz logora i tako ih spasi.
Napokon, u knjizi su objavljena i brojna svjedočanstva same spašene djece, danas odraslih ljudi koji se živo sjećaju događaja kada im je Diana Budisavljević spašavala živote. Tu su i sjećanja dobrih ljudi koji su djecu primali u svoje domova, a neka od te djece, čiji su roditelji stradali, pa nitko po njih nakon rata nije došao, usvojena su u tim novim obiteljima i odrastali su kao njihova djeca.
Drugi dio knjige bavi se s događajima nakon Drugog svjetskog rata, te opisuje kako je Diana Budisavljević izbrisana iz povijesti. Kad su partizani došli u Zagreb odmah su Diani Budisavljević zaplijenili njezinu kartoteku, tako joj onemogućili da nastavi raditi ono zbog čega je kartoteka napravljena, da spaja roditelje s djecom. Neki od njenih suradnika bili su na ispitivanjima, neki su završili u zatvoru. Samu Dianu Budisavljević nisu dirali, ali su zabranili da se njezino ime u opisima onoga što se događalo tijekom rata igdje spominje. Njezinu akciju spašavanja djece nove su vlasti pripisale zagrebačkim komunistima, koji s tim nisu imale veze.
Autorica je detaljno istražila kako se to zataškavanje provodilo, otkrila identitet osobe koja je to naredila, ali je opisala i kako je dvadeset godina nakon rata ime Diane Budisavljević ipak u jednom novinskom feljtonu prvi puta spomenuto u vezi spašavanja srpske djece iz logora. Trebalo je još dvadeset godina da puna istina izađe u javnost.
Nataša Mataušić (rođena 1956.) je hrvatska povjesničarka,diplomirala je povijest i arheologiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Od 1984. godine kustosica je Zbirke fotografija, filmova i negativa Muzeja revolucije naroda Hrvatske, odnosno od 1991. Hrvatskoga povijesnog muzeja. Od 1999. godine bila je predsjednica Upravnog vijeća Spomen-područja Jasenovac.
© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige.
