Ucjena
Mirko Jirsak; Predrag Jirsak (pripr.)

MIRKO JIRSAK (Slatina, 5. XI. 1909. - Zagreb, 1. IV. 1999.), pjesnik, prozaik, publicist, novinar i pedagog. Osnovnu školu pohađao u rodnome mjestu, učiteljsku preparandiju u Osijeku (maturirao 1931.). Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i Filozofskom fakultetu Karlova sveučilišta u Pragu studirao pedagogiju, filozofiju, hrvatsku književnost i bohemistiku (diplomirao u Zagrebu 1936.), Za Drugoga svjetskoga rata i u poraću službovao kao profesor na učiteljskim preparandijama (Sremski Karlovci, Petrinja, Osijek) i bio ravnateljem Učiteljske škole u Osijeku (1954. - 1956.). Jedan je od obnovitelja Pedagoškog književnog zbora u poraću, osnivač časopisa („Život i škola", „Slavonija danas", potonja „Revija"). Od 1956. novinar (suurednik kulturne rubrike „Vjesnika", novinar u „Večernjem listu", tehnički urednik lista „Naša djeca"). Od 1957. član je Društva hrvatskih novinara, od 1959. Društva hrvatskih književnika, od 1985. Hrvatskoga centra P. E. N.-a. Bio tajnikom Društva hrvatskih književnih prevodilaca (1970.). Laureat je III. vinkovačkih pjesničkih susreta (1988.).
Afirmirao se u 30-im god. 20. st. pjesmama objavljivanim u tadanjim književnim časopisima i dvjema zbirkama stihova, koje objavljuje u vlastitoj nakladi: Pjesme (1929.), Lice za oknom (1933.). U poraću Drugoga svjetskog rata objavljuje zbirke Sa ruba ravnice (1953.) i Most (1962.). Kulminaciju svoje pjesničke izražajnosti ostvario je, po ocjeni kritike, u poznijim svojim godinama zbirkom Sadra i pijesak (1981.). Od prvih proznih, lirskih minijatura (Na rijeci, Bežika), s kraja 50-ih godina, do kraja 80-ih, postupno je gradio i svoj prozni izraz, pišući kratke priče, pripovijesti i romane, koje povremeno (u fragmentima) objavljuje u književnim časopisima. Jedinim za života objavljenim romanom Karneval cvrčaka (1974., dorađenim 1987., objavljenim kao 173. knj. edicije Pet stoljeća hrvatske književnosti) svratio je pozornost kritike i čitataljstva i na svoj prozni izraz (scenska adaptacija D. Kekanovića, u režiji B. Mešega, Osijek 1976.). Pretežit dio svog proznog opusa ostavlja neobjavljenim.