Lirika
Milivoj Cvetnić

Ako pogledamo Cvetnićevu neveliku zbirku (nešto više od pedesetak) pjesama, njen motivski, tematski i formalan sloj, ipak ćemo je moći donekle kontekstualizirati unutar tada prevladavajućih modela hrvatskoga pjesništva, pa će se, dakle, moći pronaći segmenti koji će tome ići u prilog (primjerice, motivi krajolika "slični" Kozarčaninu, zakašnjela šimićevska ekspresionistička geometrizacija pjesme, neka bukolička raspoloženja, itd.). Naime, nakon zamiranja ekspresionističke stilske paradigme već 1928. godine, nakon stišavanja novosimbolističke stilske paradigme hrvatskih mladoliričara zajedno s prvom Ujevićevom fazom (Lelek sebra, Kolajna), nastupa u hrvatskom pjesništvu zaokret, uvjetno rečeno, "padom" u zbilju svijeta. Prevladavajući su modeli, kao što je naznačeno, one pjesničke prakse koje su se usredotočile ili na zavičajno tlo ("lirika grude"), ili na izrazitiji socijalni stratum u predmetnom sloju pjesme, ili na misaone teme, ili je već prepoznati početak egzistencijalističkoga pjesništva, itd.