Demokracija protiv države
Miguel Abensour

Marx i makijavelijevski moment

Što je demokracija u njezinoj istinitosti? U odgonetanju tog upita ova knjiga ponovno otkriva i reaktivira Marxa, njegov mladenački rukopis Kritika Hegelova državnog prava. Abensour ga ocjenjuje temeljnim tekstom demokratske moderne, jer sadrži teorijski lucidno zagovaranje demokracije i razumijevanje političkoga u njegovoj nesvodljivosti na teologijsko i društveno. Tim se djelom Marx iskazuje kao mogući lik makijavelijevskog momenta (u Pocockovu smislu). Abensouru je taj tekst moćno spoznajno uporište za ispitivanje statusa i logike političkoga, u pomnom promišljanju Marxova shvaćanja "istinske demokracije" u kojoj "politička država iščezava" i koja je "riješena zagonetka svih ustava". Marxova je zasluga u tome što poziva da se "demokraciju promišlja na ruševinama države", čime se zadobiva primjeren pristup "začudnom obliku iskustva političkoga".
Demokracija i jest oblik političke zajednice koji se uspostavlja protiv države. Ona nije pobjeda društvenoga nad političkim, nego je zagovaranje politizacije društva: "opreku društvenoga i političkoga ona nadomješta oprekom političkoga i državnoga". Demokracija je oblik društva koji kroz sukob, kroz borbu ljudi, ustanovljuje slobodnu ljudsku uzajamnost. Ona opstoji samo kao permanentno iskušavanje neodređenosti, kao društvo bez temelja, kao ustanovljavanje na djelu. "Divlja" ili "pobunjenička" demokracija u svojoj je imanentnoj logici i emancipacijskoj vokaciji otklon od svakog arhe, od svakog utemeljujućeg prvog principa, od kobne fantazme dobrovoljnog sužanjstva. Karakter i smisao demokracije očituje se "kao odbijanje sinteze, odbijanje poretka, kao izumljivanje u vremenu političkog odnosa koji u svojoj pluralnosti, svojoj mnogostrukosti, premašuje i prevladava državu".