Uvod u glagoljsku paleografiju 1
Mateo Žagar

Iako svaka paleografija nastoji prikazati razvoj pisma i pisanja u cijelom svom protegu, najčešće prikaz povijesnih mijena slovnih oblika i tekstnog postava prestaje sa srednjim vijekom, kada se obično definira temeljno stanje tek s blagim naknadnim dotjerivanjem. S glagoljicom to međutim nije slučaj. Pregled razvoja ovog pisma nipošto ne može stati niti u prvih stoljeća pismenosti, pa ni u čitavom srednjem vijeku, jer upravo od XV. st. naovamo promjene u pismovnom uređivanju tiskanih knjiga postaju osobito velike, a i povećava se regionalna razgranatost kurzivnog i poluustavnog pisanja.
Iako svaka paleografija nastoji prikazati razvoj pisma i pisanja u cijelom svom protegu, najčešće prikaz povijesnih mijena slovnih oblika i tekstnog postava prestaje sa srednjim vijekom, kada se obično definira temeljno stanje tek s blagim naknadnim dotjerivanjem. S glagoljicom to međutim nije slučaj. Pregled razvoja ovog pisma nipošto ne može stati niti u prvih stoljeća pismenosti, pa ni u čitavom srednjem vijeku, jer upravo od XV. st. naovamo promjene u pismovnom uređivanju tiskanih knjiga postaju osobito velike, a i povećava se regionalna razgranatost kurzivnog i poluustavnog pisanja.