Ludnica i lučbarnica
Marko Pećina i Stella Fatović-Ferenčić (ur.)

Knjiga 12. Rasprave i građa za povijest znanosti naslovljena je Ludnica i lučbarnica. Poigrasmo se, naime, starim hrvatskim nazivljem kako bismo čitateljima približili razvoj kliničkih laboratorija s osobitim naglaskom na one koji su se razvili u sklopu psihijatrijske bolnice. Urednici su akademik Marko Pećina i prof.dr.sc. Stella Fatović-Ferenčić. Autori pojedinih poglavlja dr.sc. Anja Nikolić-Hoyt; prof.dr.sc. Lavoslav Glesinger, prof.dr.sc. Vlado Jukić, prof.dr.sc. Stella Fatović-Ferenčić, dr.sc. Tatjana Buklijaš i Emanuela Dujuć.
Svojim ustrojstvom i dinamikom ova knjiga Rasprava funkcionira kao riznica do sada neistraženih arhivskih i drugih podataka, oslikavajući po prvi put na našem području razvoj i primjenu bazičnih znanosti tehnologije u kliničku (psihijatrijsku) praksu.
Srednjovjekovlje je vezu medicinske i laboratorijske prakse podvuklo simboličkim prikazom liječnika koji drži posudu s urinom. Ovo se prožimanje nastavilo i u kasnijim razdobljima kulminirajući rađanjem klinike. Istraživanje povijesti kliničkih laboratorija razotkriva postupak medicinskog promatranja bolesti u vremenima kada se dijagnostički kod počinje iskazivati vlastitim jezikom simbola, tehnika i znanja. U središnjem poglavlju ove knjige, koje je napisala Emanuela Dujić, taj je aspekt prikazan na primjeru razvoja kliničkoga laboratorija psihijatrijske bolnice, danas Kliničke bolnice Vrapče. Riječ je o rekonstrukciji temeljenoj na arhivskim izvorima, svjedočanstvima kazivača i osobnom iskustvu u kojoj se događa smjena autoričine pozicije kao istraživača povijesti svoje struke, ali i aktivne sudionice vlastitog istraživačkoga terena (laboratorija). U sklopu tog procesa 46-godišnje autoričino laboratorijsko iskustvo funkcionira kao slijed poglavlja u kojima se razvoj kliničke laboratorijske prakse ogleda kao primjena znanosti i tehnologije u medicinu.