Uspon umreženog društva
Manuel Castells

Informacijsko doba: ekonomija društvo i kultura, svezak I

,

Spoznaje o izvorima i razvojnim dometima modernoga društva sadržane u djelima klasičnih autora - Maxa Webera, Emila
Durkheima i Karla Marxa - teško zastarijevaju. Iako se u međuvremenu pojavio niz novih teorija o modernom društvu i njegovu razvoju, one su, prema sudu mnogih komentatora, više dopunjavale nego zamjenjivale spoznaje klasične teorije društva (Alexander, 1987.; Boudon, 1993.; Dogan, 1994.; Mouzelis, 1994., 2000.). Glavni razlog tome je prilično strog način na koji sociologija utvrđuje različite tipove društva i usvaja argumente o njihovim
promjenama. Osobito je sporno pitanje je li danas nastao novi tip društva koji gotovo i nema sličnosti s onim u
prošlom i početkom ovog stoljeća. Današnje društvo nije, naravno, isto kao prije stotinjak godina, ali vrijeme ne
mora biti presudno. U takvoj prosudbi valja biti posebno oprezan, budući da se govorom "epohalnih promjena" rado
služe političke ideologije za svoje dnevne svrhe. Doduše, u dobrom dijelu 20. stoljeća činilo se da su
socijalističke zemlje na putu izgradnje posve novoga tipa društva, nasuprot kapitalizmu i liberalnoj demokraciji: barem su se njihove elite rado služile retorikom "novoga društva". No pri kraju stoljeća sve se to pokazalo
iluzornim....