Sadako hoće živjeti
Karl Bruckner

Roman “Sadako hoće živjeti” vodi nas u Nippon (zemlju izlazećeg sunca), kako Japanci nazivaju svoju zemlju. To je zemlja koja se sastoji od 4000 otoka među kojima se ističu četiri najveća: Honshu, Hokkaido, Shikoku i Kyusho, na kojima i živi najveći broj japanskog stanovništva. Zemlja izlazećeg sunca nije naročito gostoljubiva za svoje stanovnike. Uz vruću klimu na jugu i hladnu u sjevernom dijelu Japana, česti su i potresi razorne snage. Vjerojatno u oskudici plodnog i sigurnog tla i ugodne klime leži i težnja japanskih vladara u prošlosti za proširivanjem na druge prostore i države. Dobru prigodu za to japanski je car vidio u doba Hitlerove i Mussolinijeve osvajačke ere u Europi, te im postao moćan saveznik. Ohrabrivši se početnim uspjesima u osvajačkom pohodu na Kinu i mnoge otoke i poluotoke u Južnom kineskom moru i Tihom oceanu, 7. prosinca 1941. Japan ulazi u rat sa Sjedinjenim Američkim Državama napadom na američku pomorsku bazu Pearl Harbor. Siloviti osvajački pohodi Japanaca doživljavali su s vremenom sve manje uspjeha, ali jak nacionalni osjećaj nije bio sklon priznanju poraza. No, pohlepna osvajanja i okrutno ratovanje naposljetku završava u vlastitim gradovima (Hirošimi i Nagasakiju) koji su doživjeli katastrofalnarazaranja.
U ovom romanu upoznat ćemo sudbinu japanskog lučkog grada Hirošime na koji je bačena prva atomska bomba u ljudskoj povijesti. Bio je to grad daleko od ratnih djelovanja, čiji se život vrtio oko ratne industrije i brodogradnje. Život u gradu bio je ozbiljno zahvaćen ratnom oskudicom i ugrožen djelovanjem neprijatelja u nekoliko manjih zračnih napada sve do dana koji je ovaj grad i većinu njegovog stanovništva izbrisao s lica zemlje. Važan dio radnje odvija se i na udaljenom Marijanskom otočju, u Tihom oceanu, odakle su polijetali američki ratni zrakoplovi u bombardiranje japanskih gradova.
Glavni likovi romana su desetogodišnji dječak Šigeo Sasaki i njegova četverogodišnja sestra Sadako. Zbog angažiranosti roditelja u vojnim službama, oni su prepušteni sami sebi, odnosno Šigeo brine o mlađoj sestri koja teškoću ratnog vremena najviše osjeća kroz glad koja im je svakodnevni pratilac. Ostali likovi predstavljaju sve dobne skupine stanovništva u gradu: vojnici u vojarnama, stari graditelj čamaca Nišioka i susjeda Kumakihi predstavljaju zapostavljene i oskudici prepuštene starije osobe, na ulicama su učenici i studenti uključeni u Radne službe, a radnice u brodogradilištu izrađuju ratnu opremu vojnicima na frontu itd.