Knjiga Juraja Hrženjaka „Stoljeće života“ (s podnaslovom: Antifašistički zapisi i kultura sjećanja) svojevrsno je memoarsko štivo čovjeka koji će uskoro napuniti sto godina života. U uvodnom tekstu napominje da je kao sudionik burnih zbivanja u 20. i 21. stoljeću želio zabilježiti te značajne trenutke i to ostaviti mladim naraštajima „kao autentično svjedočanstvo jednog vremena s namjerom da se ne zaboravi i ne iskrivljuje naša prošlost“.
Knjiga je strukturirana tako da predstavlja kombinaciju sjećanja, bilješki iz davnih dana, te „gotovo udžbeničkog navođenja činjenica i razloga zbog kojih se ovo ili ono dogodilo i današnjih promišljanja o događajima koje se opisuje“.
Sastoji se iz četiri dijela, od kojih svaki dio ima po nekoliko poglavlja.
Prvi, najopsežniji dio knjige obuhvaća razdoblje od 1941. do 1945. godine. U njemu je autor slikovito, na literaran način, opisao sve ratne strahote i događaje iz NOB-e, izbjegavajući subjektivističko i pristrano viđenje i tumačenje povijesnih zbivanja. Drugi dio obuhvaća razdoblje od 1945. do 1990. godine, a treći raspad SFRJ i zbivanja nakon toga. U četvrtom (najkraćem) dijelu, pod naslovom: „Moj životni put kroz stoljeće“, autor prezentira svoju vrlo zanimljivu biografiju, ilustrativnu za vrijeme o kojem je riječ u knjizi.
Predgovor knjizi napisao je Stjepan Mesić, pogovor Tomislav Jakić, a recenzenti su Dragan Markovina i Bojan Mirosavljev.
Mesić ocjenjuje da ovom knjigom Hrženjak ostavlja svjedočanstvo neprocjenjive vrijednosti za neka buduća pokoljenja, „za one koji će znati razmišljati vlastitom glavom i koji će htjeti saznati što se nekada zbivalo – bez predrasuda i bez apriornog pro ili kontra stanovišta, određenoga osobom autora“. Na kraju napominje da bi „u nekim drugim prilikama“ Hrženjakova sjecanja bila „preporučena u srednjim školama kao obavezna literatura uz predmet povijesti“.
Jakić u pogovoru knjizi među ostalim naglašava povijesnu razinu čitanja Hrženjakovih zapisa, neraskidivo vezanu s njihovom, „pogotovu u današnjim prilikama, udžbeničkom vrijednošću“. Jer, onaj tko pročita knjigu, „teško da će nakon toga biti sklon nasjesti podvalama povijesnih revizionista i prizemnih primitivnih antikomunista koji ili otvoreno lažu, ili naprosto negiraju sve što je bilo, nastojeći uspostaviti – a potpomognuti autoritetom visokih obnašatelja državnih funkcija – neku svoju, ,novu istinu'“.
U knjizi su objavljene i recenzije dr. sc. Dragana Markovine i Bojana Mirosavljeva.
Markovina u zaključku ističe da se najveća kvaliteta Hrženjakove knjige „odnosi na istinsku humanističku poruku i demistificiranje nacionalističkih narativa koji uporno falsificiraju povijest i nesporne činjenice“, te da se treba nadati da će „pripadnici novih generacija imati priliku za susretanje s ovim rukopisom, koji ide mimo struje i dolazi s margine, isključivo iz razloga što pošteno svjedoči o prošlom i sadašnjem vremenu“.
