Beskrvna medicina
Josip Slipac

Posljednjih je nekoliko desetljeća medicinska znanost doživjela golemi napredak. U svim je područjima zabilježen značajan uspjeh u liječenju različitih stanja i bolesti. Takav je razvoj omogućio bolji uvid u složenost fizioloških procesa, s posebnim osvrtom na preispitivanje standardiziranih vrijednosti različitih pokazatelja stupnja životne ugroženosti. Postignut je uspjeh u području bolesnikove informiranosti o metodama liječenja tijekom medicinske skrbi. U zemljama s razvijenijom demokracijom uzima se u obzir prigovor savjesti i bolesniku se pruža mogućnost odlučivanja o metodama, sredstvima i tehnikama liječenja. Ovakva su gledišta dovela do bitnih promjena u odnosu između liječnika i bolesnika, čime je otvorena mogućnost ravnopravnog sudjelovanja u donošenju odluke o načinu liječenja i poduzimanju mjera u suzbijanju patoloških stanja organizma.
Napose je područje transfuzijske medicine doživjelo povijesne promjene. Na krv se sve manje gleda kao na lijek, već se transfuzija krvi shvaća kao transplantacija tjelesnog organa. Nepoželjne posttransfuzijske reakcije, zarazne bolesti koje se prenose krvlju i bolje upoznavanje fiziologije prijenosa kisika otvorili su novi pristup liječenju bolesnika. Razvile su se beskrvne kirurške metode i tehnike, lijekovi za farmakološku kontrolu krvarenja, rekombinirani hematopoetički faktori rasta, hemostatička sredstva i oprema, medicinske neinvazivne dijagnostičke tehnike, čime je omogućen beskrvni pristup složenim kirurškim zahvatima različitih kirurških specijalnosti. Kirurško zbrinjavanje bolesnika različitoga stupnja hitnosti bez primjene transfuzije krvi dovelo je do daljnjeg unaprjeđenja neinvazivnih kirurških zahvata usavršavanjem kirurških sredstava i tehnika.