Fizika za studente medicine, 1. dio
Jasminka Brnjas Kraljević

,

Znanost je skup ljudskih aktivnosti kojima je osnovni cilj upoznavanje prirode i čovjeka kao nama najzanimljivijega njezinog dijela. Od davnina čovjek je gledajući oko sebe postavljao pitanja iz znatiželje, potrebe ili zabave: zašto? kako? koliko? kada? do kada? od kada? gdje? Odgovore je tražio gledanjem, slušanjem, mjerenjem i razmišljanjem i zaključke pretvarao u iskustvo i znanje. Smijenio, dakle, reći da je čovjek oduvijek znanstvenik, samo se opseg njegova znanstvenog interesa mijenjao. Gomilanjem znanja metode su se usavršavale, ali bitno se nije promijenilo. Prirodu spoznajemo tako da gledamo, slušamo, mjerimo i o tome razmišljamo. Najprije promatramo pa postavimo hipotezu. Zatim tu hipotezu provjeravamo na različitim događanjima pa izrazimo teoriju. Nizom zakona, teorija opisuje događanja u prirodi. Teorija se stalno provjerava na novim događanjima. Razvoj tehnologije koji se temelji na osnovnim spoznajama, omogućuje bolju provjeru, pa uzrokuje poboljšanja u teoriji, ali može dovesti i do odbacivanja stare i izražavanja nove teorije. Dakle, naše spoznaje o prirodi rastu razvojem tehnologije, koja se temelji na dobro postavljenim teorijama. Taj krug napretka polagano nam otkriva prirodu. Priroda je bila i bit će, ona je vječna, sve se već događalo, ali mi postupno razumijevamo i polagano ulazimo u njezinu bit. Ljudi su ograničeni u spoznavanju i u prihvaćanju informacija koje priroda nudi, pa se zato naše znanje postupno širi i po obujmu i u dubinu. Albert Einstein s iznenađenjem je konstatirao: The eternal mystery of the world is its comprehensibility. (Vječna tajna svijeta jest njegova shvatljivost), a čovjek-znanstvenik već milenijima nastoji shvatiti tu shvatljivost.