Ivana Bodrožić je dobitnica nagrade Meša Selimović za najbolji roman u 2021. godini - za svoj roman Sinovi, kćeri.
Novi roman Ivane Bodrožić donosi nam priču o zaključanosti; onoj društvenoj, obiteljskoj i intimnoj kroz tri perspektive.
Kći koja nakon nesreće ostaje nepokretna, bez mogućnosti govora, prikovana za bolnički krevet, može samo pomicati zjenice. Fizički sputana i svjesna sebe osuđena je na prisjećanje. Sin, zarobljen u tijelu koje ne osjeća svojim, u dodijeljenoj ulozi koja mu je od prve svijesti o sebi strana, prisiljen je izdržati nerazumijevanje i najgora iživljavanja okoline kako bi mogao biti ono što jest. Majka nosi teret generacija, izobličena nasilnim patrijarhatom, odrasta uz zabrane i opomene, s lekcijom kako nikada nije dovoljno dobra u svijetu u kojem nema prostora za njezine želje i htijenja.
Ulančani su u jednu priču u kojoj svatko dobiva pravo na svoju istinu, svoju bol i želju da preživi; djeca koja pate za roditeljskom potvrdom, sinovi i kćeri koji žude za prihvaćanjem društva, roditelji oblikovani strahom koji zatim istim teško povrjeđuju svoju djecu. Ovaj roman ukazuje na neraskidivu vezu između naših privatnih sloboda, ljudskog dostojanstva i društvenih okolnosti, te posredstvom empatije, kao najvažnijim rekvizitom, razbija okove i otključava naše živote, zapretene obiteljske odnose i zabranjene ljubavi.
Sve što nam je bilo strano i nepoznato u virtuozno napisanoj prozi Ivane Bodrožić, koja spaja spisateljsko umijeće i brigu za društvo u kojem živimo, počinjemo osjećati bliskim, svojim i poznatim.
„Svaka knjiga Ivane Bodrožić događaj je za našu književnost, a njen novi roman Sinovi, kćeri bio bi novost bilo gdje na svijetu; tamo gdje piše zabranjeno, na mjestima koja se zaobilaze, Ivana tek počinje pisati i ide do kraja, do tajnih, najintimnijih kutaka, do zaključanog srca svih stvari i to radi s iznimnom lakoćom i ozbiljnošću. Po zahvatu epski, u načinu lirski, poetičan i polemičan, Sinovi, kćeri roman je o nama: kćerima i sinovima, onaj koji će se čitati, o kojem će se pisati i pričati – još dugo.“ – Olja Savičević Ivančević
„Tema ovog kompleksnog romana je što nam i kako nameće tijelo, spol s kojim se rađamo, tijelo koje se može pretvoriti u kavez koji društvo gradi oko nečijeg identiteta. Roman posvećen neslobodi i cijeni koju osoba plaća kad se odluči za slobodu – o visokoj cijeni drugosti – autorica ispisuje s nijansiranim psihološkim uvidom i senzibilnošću ozbiljne spisateljice.“ – Slavenka Drakulić
Prilikom dodjele Nagrade Meša Selimović, predsjednik žirija Semezdin Mehmedinović u obrazloženju odluke između ostalog je rekao: „Ivana Bodrožić opisuje kolaps intime u porodici, opisuje društvo neslobode, opisuje prirodu konzervativnog sistema u kojem je drukčije i manjinsko izloženo nasilnoj kontroli isključivanja. Ova hrabra knjiga s brutalnom otvorenošću govori o problemima koji se uglavnom prešućuju, a književnost ih je nepravedno zaobilazila. Knjiga 'Sinovi, kćeri' je poziv na promjenu. U pitanju je hrabrost udružena s književnim darom.“
Ivana Bodrožić spisateljica je i pjesnikinja rođena u Vukovaru 1982. godine. Diplomirala je filozofiju i kroatistiku na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.
Već je njezina prva zbirka poezije Prvi korak u tamu, objavljena 2005. godine, bila zapažena i nagrađena osvojivši nagrade Goran za mlade pjesnike na Goranovom proljeću i Kvirin Matice hrvatske, za najboljeg pjesnika/pjesnikinju do trideset pet godina, te je prevedena na španjolski jezik. Roman Hotel Zagorje, objavljen 2010. godine, također je ovjenčan brojnim nagradama: Josip i Ivan Kozarac, Kočićevo pero, Kiklop (najbolje prozno djelo u 2010. godini), Prix Ulysse (za najbolji debitantski roman s područja Mediterana). Kritički hvaljen i čitan Hotel Zagorje postao je jedan od nezaobilaznih naslova i uspješnica novije hrvatske književnosti, a objavljen je na četrnaest svjetskih jezika. Prema motivima romana nastala je istoimena predstava – autorski projekt Anice Tomić i Jelene Kovačić – izvedena ove godine u Gradskom dramskom kazalištu Gavella. Svoju drugu zbirku pjesama Prijelaz za divlje životinje objavila je 2012. godine, a 2014. izlazi joj zbirka kratkih priča 100% pamuk, za koju je dobila nagradu Edo Budiša za najbolju zbirku priča (objavljenu na području s kojeg nije potreban prijevod) autora do trideset pet godina. Roman Rupa, objavljen 2016. godine, proglašen je najboljim kriminalističkim romanom recentne domaće književne produkcije po izboru čitatelja.
