Metodična uputa u sudbeni postupak
Ivan Kostajnički Kitonić

Po običajnom pravu slavnog Ugarskog Kraljevstva

Hrvatsko izdanje Kitonićeva rada nije samo usporedni prijevod latinskog teksta. Ono, s obzirom da je rezultat rada pomno sastavljenog uredništva, obuhvaća kako uvodno izlaganje o Kitoniću i njegovu vremenu (M. Damaska, Sterling Professor of Law, Yale Universitv: Ivan Kitonić i njegova Directio Methodica, str. I - XXIV), tako i Uredničke napomene o priređivanju i prevođenju Kitonićeve Metodične upute u sudbeni postupak po običajnom pravu slavnog Ugarskog Kraljevstva (sastavljene od glavnog urednika dr. Davora Krapca, redovitog profesora Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, str. XXV - XXXI), hrvatski prijevod s usporednim latinskim tekstom rada (prevoditelj mr. Neven Jovanović, asistent na Katedri za latinski jezik i rimsku književnost u Odsjeku za klasičnu filologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu), analitički sadržaj (str. XXXII - LV), te Kitonićev predgovor (str. LXI - LXXXIII). Prikazani rad rezultat je opsežnog istraživačkog rada koji je omogućio da i na hrvatskom jeziku možemo pročitati, danas skoro zaboravljeno, a nekad vrlo značajno djelo jednog hrvatskog autora koji, navodeći pravne izvore svoga vremena, ujedno objašnjava i temeljne pojmove kaznenog procesnog prava, te tijeka kaznenog postupka. Pri tome, ukazujući na sudsku praksu hrvatskih i ugarskih srednjovjekovnih sudova, omogućava daljna istraživanja na zanemarenom području povijesti kaznenog procesnog prava. Značaj rada posebno je izražen time što ne sadrži samo prijevod Kitonićeva djela, već i dodatne radove koji omogućavaju bolje razumijevanje vremena u kojem je djelo nastalo, ali i lakše praćenje samog teksta. Rad, osim što je kao tekst koristan pravnim povjesnicima, a i studentima pravne povijesti, motivira i daljna istraživanja iste vrste. Dok je Kitonićev rad znatno utjecao na kazneno postupanje pred sudovima "kontinentalne" Hrvatske (ali i Ugarske), dotle je rad jednog drugog Hrvata i te kako utjecao na kazneno postupanje pred sudovima "primorske" Hrvatske (ali i Venecije). Mislimo na Jerolima Mičelovića s Brača čije je djelo Pratica Criminale per Cancellieri iz XVII. st, kako izgleda, bilo temelj za kazneno postupanje pred venecijanskim sudovima sve do pada Venecije. Ne sumnjamo kako bi primjenjeni način istraživanja i obrade Kitonićeva rada mogao biti, s istim vrlo izraženim rezultatom, primjenjen i na Mičelovićevo djelo.