Objava romana Sjene nad Hudsonom na engleskom jeziku šest godina nakon Singerove smrti i četrdeset godina nakon izvornika na jidišu, dočekana je kao izniman književni događaj. U središtu ovoga djela koje prati živote skupine dobrostojećih židovskih izbjeglica u New Yorku i Miamiju krajem četrdesetih godina 20. stoljeća stoji Boris Makaver, pobožni, bogati poslovni čovjek kojega u iskušenje, više od bilo čega drugoga, dovodi nesretna i nemirna kći Anna. Nakon što napusti drugoga muža i pobjegne sa starijim oženjenim muškarcem, Anna pokreće niz događaja koji unose razdor u tijesno povezanu zajednicu izbjeglica koji, svatko na svoj način, nastoje pomiriti strašnu prošlost s teškom sadašnjošću.
Njezinog ljubavnika Greina, koji je u New Yorku najprije poučavao Toru a potom se zaposlio kao konzultant u investicijskoj tvrtki, razdiru emocije prema trima ženama – Anni, njegovoj dugogodišnjoj ljubavnici Esther i njegovoj supruzi Lei. Greinovi odlasci od jedne drugoj prožeti su neprestanim grizodušjem, ali i nesposobnošću da se odupre svojoj žudnji usprkos etičkim i religijskim zakonima oko kojih pokušava organizirati svoj život.
Propitujući prirodu sudbine baš kao i prirodu ljubavi u svijetu duboko obilježenom nepojmljivim posljedicama Holokausta, Sjene nad Hudsonom u sebi nose razorno iskustvo preobrazbe… A pripovjedni zamah ovog romana nezaustavljivo teče već od prvih stranica knjige.
Razoran roman, knjiga koja se s pravom može nazvati Singerovim remek-djelom. - The New York Times
Posthumno izdanje rijetko može mnogo toga učiniti po pitanju ugleda i statusa nekog pisca, ali Sjene nad Hudsonom donose Singera u njegovu najboljem izdanju. Obožavatelji će imati osjećaj da su upravo primili sjajan i neočekivan dar… Po svojoj veličini, obimu i moralnom naboju Sjene nad Hudsonom jedno su od Singerovih najvažnijih djela. - The New Republic
Isaac Bashevis Singer rođen je 11. studenoga 1902. godine u židovskoj obitelji u selu Leoncin u blizini Varšave. Otac mu je bio hasidski rabin, a majka kći rabina iz Biłgoraja. Njegova sestra Esther Kreitman (1891 – 1954) i brat Israel Joshua Singer (1893 – 1944) također su bili pisci.
Obitelj se 1908. preselila u Varšavu, u stan u ulici Krochmalna gdje je njegov otac u židovskoj četvrti služio kao rabin. Jedinstvenu atmosferu prijeratne Krochmalne ulice u kojoj je odrastao Singer je opisao u brojnim pričama i romanima. Godine 1917. obitelj se razdvojila zbog ratnih okolnosti, Singer se s majkom i bratom preselio u majčin rodni grad Biłgoraj. Tamo je pohađao židovske vjerske škole i pripremao se za poziv rabina, ali prekida školovanje prije završetka. Nakon toga kratko vrijeme podučava hebrejski, a onda se 1923. godine vraća u Varšavu i posvećuje pisanju. Svoj prvi roman Sotona u Goraju objavio je 1935. u nastavcima u časopisu Globus koji je sam pokrenuo. Roman je napisao i objavio na jidišu, kao i sve svoje kasnije knjige.
Godine 1935., četiri godine prije nacističke invazije, Singer je emigrirao u SAD. Nastanio se u New Yorku i počeo raditi kao novinar i kolumnist za The Forward, novine koje su izlazile na jidišu i u kojima je surađivao do kraja života. U The Forwardu je u nastavcima objavio i mnoge svoje romane. Prvi su serijalizirani Moskatovi, epski roman od 700 stranica koji je urednik u jednom trenutku odlučio prekinuti, ali je na zahtjev čitalaca popustio i pozvao Singera da nastavi slati nove nastavke. Serijal je izlazio u drugoj polovici četrdesetih, da bi se knjiga na engleskom jeziku pojavila 1950. godine.
Sve veću popularnost izvan židovskog kulturnog kruga Singer stječe sredinom pedesetih kad njegove priče počinju izlaziti u najvažnijim američkim literarnim časopisima. Te su priče 1957. godine objavljene u knjizi Gimpel Luda i druge priče, a veliku ulogu u tom procesu odigrao je Saul Bellow, još jedan američki nobelovac židovskog porijekla. On je za The Partisan Review 1953. godine preveo na engleski naslovnu priču iz knjige te vrlo pohvalo pisao i govorio o Singeru kao piscu.
U šezdesetima i sedamdesetima Singer objavljuje dvadesetak proznih knjiga među kojima su i naslovi po kojima je danas najpoznatiji, romani Mađioničar iz Lublina (1960), Rob (1962) i Neprijatelji, ljubavna priča (1972), te knjige priča poput Kafkin prijatelj i druge priče (1970) i Kruna od perja, za koju je 1974. godine dobio najveću američku književnu nagradu The National Book Award.
Nakon što je 1978. primio Nobelovu nagradu za književnost, Singerova se djela prevode na sve svjetske jezike, pa tako i u Jugoslaviji u kojoj su osamdesetih godina prošlog stoljeća objavljene gotovo sve važnije njegove knjige, a sarajevska izdavačka kuća Svjetlost tiskala mu je i Izabrana djela u osam knjiga.
Godine 1977. Singer se preselio u Surfside, grad u predgrađu Miamija, gdje se, kao i u New Yorku, kreće uglavnom unutar židovske zajednice. Tamo i umire 24. srpnja 1991. godine.
Roman Sjene nad Hudsonom nakon serijaliziranja u The Forwardu na jidišu je objavljen 1957. godine, ali je engleski prijevod izašao tek nakon Singerove smrti 1998. godine i predstavljao je velik književni događaj u Americi.
Premda je izvrsno govorio hebrejski, poljski i engleski, Singer je sva svoja djela napisao na jidišu, svom materinjem jeziku, i smatra se najvećim piscem tog jezika. Budući da je vrlo blisko surađivao sa svojim prevoditeljima s jidiša na engleski i autorizirao svako englesko izdanje, prva izdanja njegovih knjiga na engleskome danas imaju status drugog originala.
Singerov opus uključuje više od trideset proznih knjiga, velik broj autobiografskih i esejističkih knjiga te dvadesetak knjiga za djecu.
