Begovski zemljišni posjedi u Bosni i Hercegovini od 1878. do 1918. godine
Husnija Kamberović

Svaki pokušaj dubljeg sagledavanja stanja i razvoja društva u Bosni i Hercegovini u vremenu austrougarske vladavine već na samom početku kao zasigurno najvažniji problem nameće temeljitu analizu agrarnih odnosa i, u okviru ovog, utvrđivanje veličine zemljišnih posjeda bosanskih begova. Raspravljati o strukturi begovskih zemljišnih posjeda nije moguće a da se istovremeno ne prati historija begovskih porodica, koje su se ženidbeno - udadbenim vezama toliko međusobno povezale da krajem 19. stoljeća gotovo nije moguće naći jednu begovsku porodicu koja u bližoj i daljoj prošlosti nije bila ovako povezana sa ostalim begovskim porodicama. Dok je literatura o problemima bosanskog agrara stara koliko i sami problemi, te stoga i veoma brojna, o historiji pojedinih begovskih porodica ni izdaleka ne postoji dovoljno objavljene literature. Bilo je pokušaja da se ta historija prati od dolaska Osmanlija na ove prostore, ali se od toga ubrzo odustalo, pa smo zbog toga dobili samo jedan pregled begovskih prorodica u 15. i 16. stoljeću. Upoređujući taj pregled sa pregledom porodica koje se smatraju begovskim krajem 19. stoljeća, uočljive su znatne promjene unutar te društvene strukture. Neznatan je broj onih koje imaju kontinuitet u čitavom tom razdoblju, i za većinu begovskih porodica s kraja 19. stoljeća sa sigurnošću se može utvrditi da značajniju ulogu u povijesti Bosne imaju tek od kraja 17. i početka 18. stoljeća.
Cilj ovog rada jeste da u kontekstu promatranja razvoja bosansko-hercegovačkog društva u austrougarskom razdoblju odredi mjesto i ulogu begova kao socijalne strukture unutar bosanskog društva u razdoblju od 1878. do 1918., te da empirijski istrazi razvoj zemljišnog posjeda bosanskih begova u vrijeme austrougaraske vladavine, s akcentom na stanju tih posjeda krajem austrougarske vladavine 1918. godine.