Uvjeti slobode
Ernest Gellner

Civilno društvo i njegovi suparnici

Zemlje srednje i istočne Europe počele su u sklopu trećeg vala demokratizacije 20. stoljeća s izgradnjom političkih institucija koje omogućavaju demokratizaciju političkog života. U nekima od njih time se moglo nadovezati na nasilno prekinute tradicije, dok je za druge demokratsko iskustvo nov povijesni početak. Ono političko dobiva nov ustroj. Politike, u onom reduciranom smislu koji u tradiciji od Machiavellija do Carla Schmitta zanimaju isključivo moć i red, u zemljama srednje i istočne Europe bilo je u izobilju u doba autokratske vladavine, urešene zahtjevima i retorikom velike ideologije. No ono političko, u zahtjevnom smislu koji se zastupa od Aristotela do Hannah Arendt, u tom je razdoblju bilo gotovo posve potisnuto iz javnog života društva vladajućom silom i njezinom legitimacijskom dogmatikom. Ono se sada u procesu transformacije vraća u društva istočne i jugoistočne Europe putem civilnih društava.
Proces transformacije u zemljama istočne Europe obilježen je povijesno besprimjernom mjerom kompleksnosti i teškoća. Istodobno se događaju prevrati na četirima povezanim područjima društvenog djelovanja: u ekonomiji se radi o uvođenju funkcionalnih tržišnih gospodarstava, politički se sistemi reinstitucionaliziraju u demokratskom obliku, političke se kulture demokratiziraju, a civilna se društva rekonstruiraju. Budući da se na svakom od tih područja stvaraju pretpostavke za funkcionalnost drugih, tek uspjeh u svakome od njih omogućava uspjeh demokratske transformacije u cjelini…