Crvena trava
Boris Vian

Vianova se originalnost u ovome djelu očituje u upisivanju egzistencijalne krize u okvire fantastike. Umjesto golemih ljestava, koje u mitovima čovjeku omogućuju pristup božanskome svijetu, Wolfov je stroj čudesan instrument povratka u sebe. Predočavanje intimnih sjećanja, drame osobnih kriza, parodirana psihoanaliza, putovanje kroz vrijeme i u onostranost, fantastični svijet Kvadrata, onirični ili anamnestički unutarnji svijet — upravo na toj se mješavini nadahnuća temelji sva novina Crvene trave, romana koji povezuje satiru i psihologiju, nudeći se kao tjeskobno, ali i humoristično samopreispitivanje. /.../ Pritom ironično namiguje klasicima, od La Fontainea do Hugoa, preko de Musseta, a posebno snažno romanom odjekuje cijela kultura fantastičnog pisanja. Vian tako odmjerava snage s Lewisom Carrollom, a prisjeća se i dvaju romana H. G. Wellsa, Rat svjetova i Vremenski stroj.

Iz predgovora Gilberta Pestureaua (Boris Vian: OEuvres complètes, IV, Fayard, 2000).