Knjigocid - uništavanje knjiga u Hrvatskoj 1990-tih
Ante Lešaja

Opsežni je rukopis organiziran u četiri poglavlja i pedantno je vođen kroz sve aspekte problema – politički, stručni, povijesni i moralni, kao i kroz sve razine teksta, od fenomena do ideologije te tako postaje spomenik gluposti jednog vremena. Odlikuje se vrlo dobrim, nenametljivim i funkcionalnim stilom, iznimno je bogat primjerima i analitičan, seriozan čak i kad autor ne skriva svoja osobna politička i svjetonazorna stajališta. Uz knjigu dolazi i CD s iscrpnom dokumentacijom koja dokazuje sustavno uništavanje knjiga nepoćudnih autora tijekom spomenutog razdoblja.
„Nakon ove knjige eventualni neki budući prevratnici imaju iz čega naučiti što se ne smije činiti, mogu naučiti da se podlijeganje strastima pamti, da je višak entuzijazma u političkim stvarima guja u njedrima, da je manjak intelektualizma bumerang, a skupljanje jeftinih političkih poena najskuplja rabota“, stoji u recenziji Milana Šarca.
Autor, dr. Ante Lešaja, redoviti je profesor Sveučilišta u Zagrebu koji je od 1990. godine u mirovini. Nakon završenog studija ekonomije radio je u brodogradilištu u Korčuli na poslovima organizacije i analize poslovanja poduzeća, da bi se prelaskom u Ekonomski institut Zagreb (1962. godine) posvetio istraživačkom radu na području ekonomske politike i teorije firme, a također i problematici proizvodnosti i privrednim reformama u socijalističkim zemljama. Doktorirao je 1965. godine na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu s tezom o ekonomskoj politici i uvjetima privređivanja u jugoslavenskoj privredi. Krajem 1972. godine izabran je za izvanrednog profesora političke ekonomije na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, a zatim je kao profesor političke ekonomije radio na Ekonomskom fakultetu u Mostaru i Fakultetu za defektologiju. Tokom istraživačkog rada u Ekonomskom institutu i zatim nastavničkog rada redovito je objavljivao radove u nizu časopisa. Uz istraživački rad prevodio je i radove ekonomista iz Sovjetskog saveza i Čehoslovačke, od kojih su neki objavljeni, a neki su korišteni za internu upotrebu u Ekonomskom institutu Zagreb. Nakon umirovljenja aktivno je i sasvim volonterski radio na razvijanju Narodne knjižnice općine Korčula, a događanja vezana uz uništavanje knjižne građe, koja su se tamo dogodila, ponukala su ga da fenomen uništavanja knjiga tokom 1990-ih godina potpunije istraži. Rezultat višegodišnjeg istraživanja je studija: “Uništavanje knjiga u Hrvatskoj 1990-ih godina”.