Čovječuljak
Aleksandar Prokopiev

"Čovječuljak", knjiga kojom je makedonski pisac Aleksandar Prokopiev 2011. osvojio međunarodnu književnu nagradu Balkanika, zbirka je bajki za odrasle.

To znači da nama, koji (terminologijom Petra Pana) nismo baš uvijek sposobni za sretne misli, donosi prah za letenje, da nam posluži dok ih sami u sebi ne pronađemo.

Strogo znanstvenim rječnikom: letenje, ili barem lebdenje te pocupkivanje odraslih česte su nuspojave čitanja Prokopievljevih bajki.

Takva je efekta autor, čini se, svjestan, čak bi se moglo reći da mu je neskrivena namjera postići ga u svih svojih osamnaest tekstova. Jer, bilo da se u njima bavi književnim klasicima ili narodnim pričama, bilo da se prikrada mitovima ili urbanim legendama, autorovim šetnjama od Nigdjezemske do Ovdjezemske cilj je samo jedno (a to su dvije stvari): zbuniti nas, začuditi i nasmijati.

Naravno, i oduševiti. Dakako, i natjerati da stare priče čitamo drugačije. Naposljetku, ukratko i nimalo nevažno: ovakve kakvi jesmo unaprijediti nas u djecu!

***

Aleksandar Prokopiev rođen je 1953. u Skopju. Studirao je u Beogradu na Filološkom fakultetu na Odsjeku književnosti i komparativne književnosti, a u Beogradu i na Sorbonni doktorirao je radom iz područja komparativne književnosti i teorije književnosti. Svirao je u kultnom novovalnom rock-bandu VIS Idoli. Predaje u Institutu za makedonsku književnost na Skopskom sveučilištu. Objavio je kratke proze "Mladi majstor igre" (1983.), "...ili..." (1986.) i "Plovidba prema jugu" (1987.), knjige priča "Slovo o zmiji" (1992.), "Ars amatoria" (1998.) i "Čovječuljak" (2013.), knjige eseja "Je li Kalimah bio postmodernist" (1994.), "Antiuputstva za osobnu upotrebu" (1996., 2000.), "Putovanja bajke" (1997.) i "Postmoderni Babilon" (2000.), priče za djecu "Hajde da napravimo film, zajedno" (1997.) te roman "Promatrač" (2008.).

Djela su mu prevedena na engleski, francuski, talijanski, srpski, hrvatski, poljski, bugarski, mađarski, slovenski, albanski, turski i grčki. Prevodi na makedonski sa srpskog, bugarskog, bosanskog, hrvatskog i slovenskog. Između ostalih preveo je djela Danila Kiša, Davida Albaharija, Aleka Popova i Miljenka Jergovića.