Philosophia realis
Albertus Magnus

Svezak prvi

Namjerniče,
predstavljam Ti djelo Alberta Velikoga, tog »najučenijeg Nijemca« (Aventinus) i »najčuvenijeg njemačkog sholastičara« (Hegel), koji je:
- za života zvan »philosophus magnus«, »mag-nus philosophus«, »magnus in philosophia«, a posthumno nazvan: »Albertus Magnus magnus in magia, major in philosophia, maximus in theologia«;
- od svih kršćanskih filosofa sunce najsjajnije (Henrik iz Herforda);
- u svakom znanju tako božanstven da se s pravom može nazvati zapanjujućom pojavom i čudom našega vremena (Ulrik iz Strassburga);
- tvorcem filosofije u latinskom svijetu i nenadmašivim znanstvenim autoritetom (R. Bacon);
- jedna od najzagonetnijih ličnosti svjetske povijesti: stupor et miraculum (T. Vereš);
- opisao cijeli svemir, od dalekih zvijezda do sitnog kamenja (Wimmer);
- najznačajnija ličnost u trinaestom vijeku na polju prirodnih znanosti (V. Carus);
- definitivno ustanovio granicu između filosofije i teologije (Gilson);
- imao u svome životu takav ugled kakav nikada čovjek nije imao u nauci (R. Bacon);
- u tzv. klasičnom razdoblju praznovjerja i lakomislenog vjerovanja imao odvažnosti da se suprostavi, svom bistrinom i jačinom uma, čudesnim pričanjima svojega doba (Strunz);
- odgojio Svetog Tomu i obranio njegovu nauku (F. Šanc);
- stvorio sveobuhvatnu sintezu svih područja dotadanjeg ljudskog znanja grčke, rimske, židovske, kršćanske i arapske provenijencije. Zato je nazvan »Doctor universalis« (T. Vereš)