Povijest čitanja
Alberto Manguel

"Kao što su diktatori stoljećima znali, najlakše je vladati nepismenom gomilom. Budući da se umijeće čitanja, kad se jednom postigne, ne može opozvati, drugi najbolji način je ograničiti njegov doseg. Stoga su knjige, kao nijedan drugi ljudski izum, bile prokletstvo diktatorskih režima. Apsolutna moć zahtijeva da svako čitanje bude službeno čitanje. Vladarova riječ zamjenjuje cijele knjižnice raznih mišljenja. Knjige, pisao je Voltaire u satiričkom pamfletu pod naslovom: U vezi sa strašnom opasnošću čitanja, raspršuju neznanje, čuvara i zaštitnika svih policijskih država. Stoga je cenzura, u ovom ili onom obliku, pratilac moći, a povijest čitanja osvijetljena je beskrajnim redom cenzorskih lomača, od najranijih papirusa do knjiga našega vremena. Isti onaj čin koji dovodi tekst na vidjelo, otkriva njegov smisao, umnožava njegova značenja, vidi u njemu prošlost, sadašnjost i buduće mogućnosti, može također uništiti, ili pokušati uništiti živu stranicu. Svaki čitatelj izmišlja čitanja, što nije isto kao i laganje; ali svaki čitatelj može i lagati, hotimice proglašavajući tekst od pomoći doktrini, proizvoljnom zakonu, privatnoj koristi, pravima vlasnika robova ili vlasti tirana."

Niz ogleda o problematici čitanja, koje je uglavnom određeno kao suodnos pisanoga teksta i čitatelja, ali može biti shvaćeno i kao tumačenje znakova u najopćenitijem smislu te riječi, pogotovo ako se uzme u obzir judeokršćanska misao o svemiru kao knjizi sastavljenoj od brojeva i slova. Autor se beskrajnom lakoćom i s golemom erudicijom kreće kroz povijest pisane riječi, razvijajući svoje misli na temelju arheoloških nalaza, konkretnih knjiga u materijalnom i duhovnom smislu, anegdota i legendi, vežući ih uz fenomen recepcije, interpretacije, pa i percepcije pisane riječi onako kako se on očitovao kod pojedinih znamenitih osoba značajnih za povijest književnosti i kulturnu povijest uopće i u različitim povijesnim razdobljima. Poticaj često predstavljaju i slike ili fotografije koje prikazuju prizore čitanja. Autor ne piše povijesni pregled, nego zauzima tematski i problematski pristup fenomenu čitanja i hermeneutici, objedinjujući brojne znanstvene i filozofske discipline, uočavajući kulturološke zanimljivosti i postavljajući filozofska pitanja vezana uz pristup sustavu znakova, te uvodi čitatelja u jednu veliku pustolovinu ljudskoga duha.

Online katalog KGZ