Jedna zima u Stockholmu
Agneta Pleijel

"Roman koji ćete zavoljeti", "Duboko sam dirnuta: ovo je snažan i lijep roman, mudar i hrabar – sigurna sam da će pronaći mnogo čitatelja" – bili su neki od naglasaka iz novinskih recenzija kada je 1997. izašao roman Jedna zima u Stockholmu (En vinter i Stockholm) tada već etablirane švedske spisateljice Agnete Pleijel.
Što je toliko dirnulo kritiku, a, pokazalo se, i publiku u ovom tanašnom romanu koji se bavi vrlo svakodnevnim temama? Možda je posrijedi to što, kako je rekla kritičarka novina Aftonbladet, "ubrzo zaboravite da Agneta Pleijel možda opisuje vlastiti život, jer ono što je njezino iskustvo također je i moje, te iskustvo mnogih žena. Ona mi pomaže da pronađem riječi za ono što osjećam."
Priča se čini vrlo jednostavnom: žena prekida brak s mužem kojeg još voli i koji voli nju, te pokušavajući ponovno pronaći jasnoću u vlastitom životu, počinje zapisivati svoje misli u sljedećih stotinu dana. Roman započinje kada se glavnoj junakinji ponovno javlja muškarac s kojim je prije mnogo godina provela jednu noć, misteriozan stranac iz bivše Jugoslavije za kojeg je mislila da se savršeno razumiju. U njegovoj je zemlji sada rat i on dolazi u Stockholm. Odmah joj se javlja, očito još uvijek zainteresiran za nju. Ponovno se nalazi s tim muškarcem i oni započinju vezu koja će trajati tu jednu zimu tijekom koje će ona saznati puno više o sebi nego o njemu, ali i naučiti da je sama svoja spasiteljica.
Ovo je dirljivo intiman roman, roman o idealu ljubavi i krhkosti ljudskih osjećaja, roman o spoznaji da je jak čovjek onaj koji sam može odlučiti o svojoj sudbini i koji umije priznati da je krivo odabrao.

Agneta Pleijel rođena je u Stockholmu 1940. Radila je kao kritičarka i urednica kulture u brojnim novinama i časopisima. Od 1987. do 1990. bila je predsjednica švedskog P.E.N.-a. Piše i drame i poeziju, a teme njezinih knjiga uvijek su odnosi u obitelji te bezuvjetnost ljubavi prema drugima i prema samome sebi. Njezin prvi roman Promatrač vjetra (Vindspejare, 1987) dobio je mnoštvo nagrada. Uslijedila su romani Pseća zvijezda (Hundstjärnan, 1989) i Gljive (Fungi, 1993), a onda je objavljena Jedna zima u Stockholmu (En vinter i Stockholm) kojim je potpuno osvojila publiku i kritiku. Roman Lord Nevermore, objavljen 2000, dobio je nagradu Švedskoga radija te bio u konkurenciji za sve najveće švedske književne nagrade te godine. Zadnje joj je djelo trilogija djelomično zasnovana na povijesti njezine obitelji: Kraljičin kirurg (Drottningens chirurg, 2006), Kraljev zabavljač (Kungens komediant, 2007) i Sestra i brat (Syster och bror, 2009).