Međunarodne organizacije
A. Leroy Benett, James K. Oliver

,

Autori ove knjige djeluju kao promatrači, analitičari i predavači na temu međunarodnih organizacija već preko pedeset godina. Tijekom tog vremenskog razdoblja Ujedinjeni su narodi, kao jedina među-vladina organizacija opće svrhe, oscilirali između uspjeha i neuspjeha i suočavali se kako s podrškom javnosti tako i sa skepsom. Autori su normativno predani stavu o nezamjenjivosti globalnih i regionalnih, međunarodnih i transnacionalnih organizacija u vrijeme kada se ljudi i nacionalne države moraju prilagoditi svakodnevnom smanjivanju dimenzija svijeta i istovremenom jačanju međuovisnosti i zahtjeva za uspostavom svjetskog vodstva.
U ovoj studiji autori se ne ograničavaju na praćenje jednog modela, već su u svojim pristupima i interesima više eklektični. U žarištu knjige nalaze se filozofije i načela međunarodnih organizacija kao i širok raspon pitanja i problema s kojima se ove organizacije pokušavaju nositi. U raduje postignuta ravnoteža između sveobuhvatnog razmatranja problema, istraživanja i odluka s kakvima se ove organizacije dnevno susreću i ograničenja koja su nužna u izradi udžbenika za jednosernestarski predmet. Korištenjem nekoliko tabela, skica i grafičkih prikaza te detaljnim iznošenjem mnogih primjera omogućeno je lakše praćenje i bolje oslikavanje djelovanja međunarodnih organizacija. Istovremeno, u svrhu sažimanja rada nije žrtvovan prikaz niti jedne značajnije djelatnosti međunarodnih organizacija. Niti se polazilo od pretpostavke da studenti već posjeduju znatniju razinu znanja o ovoj temi.
Godine nakon pada Berlinskog zida i raspada Sovjetskog Saveza pokazale su se jednako složene i prepune izazova za globalne, regionalne i privatne međunarodne organizacije kao i u vrijeme Hladnog rata. U stvari su se zahtjevi i očekivanja od ovih institucija i dodatno proširili i pojačali kako su se regionalni, građanski i etnički konflikti nastavljali usprkos intenziviranja i produbljivanja globalizacijskih kretanja. Novi naglasci u odnosima Sjever - Jug danas se povezuju s pitanjima očuvanja okoliša unutar okvira »održiveg razvoja«. Istovremeno su ne-vladine organizacije postajale sve aktivnije kao agenti globalnog civilnog društva, posebice u odnosu na pitanja kao Što ljudska prava, humanitarno djelovanje, zaštita i očuvanje okoliša, pa čak i u kontroli naoružanja i razoružanju. Tijekom 1990-tih godina europske su države ostvarile daljnje pomake prema produbljivanju i proširivanju međusobne političke, socijalne i gospodarske integracije. Stoga je svako poglavlje ove knjige vremenom bilo ažurirano i nadopunjavano, a ona koja obrađuju kontrolu naoružanja i razoružanje (9. poglavlje) i regionalne organizacije (10. poglavlje) i ponovno napisana. Veliki dijelovi Uvoda te sve analize transnacionalnih faktora i silnica i ostalih manifestacija globalizacije uli. poglavlju u bitnome su prerađeni kako bi što vjernije odrazili transformaciju globalnih odnosa nakon raspada Sovjetskog Saveza.