Druga prilika
Robert T. Kiyosaki

Ljudi vole uspoređivati slike prije i slike poslije. Televizijske reklame za gubljene težine često prikazuju osobu od 130 kilograma na jednoj slici i isklesanu vitku boginju od 52 kilograma u bikiniju na drugoj slici. Voditelj govori: „Ako je ova pedesetdvogodišnja baka to mogla, možete i vi.“ Telefon počinje zvoniti, internetska stranica dobiva posjete, a milijuni dolara prelaze iz ruke u ruku.
Slike prije i poslije nadahnjuju nas. Podsjećaju nas na ono što smo iznutra, podsjećaju nas na darove s kojima smo rođeni, na naš potencijal da budemo što god želimo biti. Prisjetimo se da je u svakom od nas skriven leptir koji čeka da ga oslobodimo.
Emisije o makeoverima postale su jako popularna formula za uspjeh televizijskih emisija. Imamo programe u kojima staromodno odjevenoj i neuglednoj osobi kao čarolijom promijene frizuru, odjeću i šminku pa na pozornicu stupa „Pepeljuga“ ili „Princ“. Postoje i televizijske emisije u kojima nanovo urede stare ruševne kuće te im potpuno promijene kuhinju i kupaonicu pa stara sablasna kuća postaje dom iz snova.
 
Moj vlastiti šou
Godinama sam dobivao pozive televizijskih producenata da sudjelujem u emisiji o makeoveru. Htjeli su da „nekog siromašnog“ pretvorim u bogataša. Godinama sam o tome ozbiljno raspravljao s najmanje dvanaest producenata. U raspravama su se uvijek postavljala ista pitanja: „Je li to izvedivo?“ i „Kako da to napravimo?“ Na kraju bi rasprave završile pitanjem: „Kako da gusjenica postane leptir?“
 
Unutrašnjost naspram vanjštine
Postoji razlika između makeovera vanjštine i unutarnjeg makeovera. Prilično je jednostavno obojiti staru kuću ili lijepo odjenuti osobu. To su makeoveri vanjštine. Ali kako transformirati siromaha u bogataša? Za to treba više od jednog sloja boje. Za to je potreban unutarnji makeover.
Transformacija iz siromašne osobe u bogatu nevidljiva je i puno složenija od jednostavnog bojenja zidova. Unutarnji makeoveri nisu dobri za televiziju jer je promjena nevidljiva. Riječ je o unutarnjoj promjeni konteksta, o promjeni načina na koji ljudi razmišljaju o sebi i svom novcu, kao i o odlukama koje donose. Znam da je to izvedivo, ali nismo do sad našli čarobnu formulu kako to postići.
 
Gospodarska kriza
Velik dio današnje gospodarske krize uzrokovali su ljudi koji izvana žele djelovati bogato, ali iznutra nisu bogati. Osnovni je primjer ove ljudske težnje kriza drugorazrednih hipoteka. Milijunima su odobreni takozvani NINJA zajmovi (eng. no income, no job and no assets loans – zajmovi za koje nije potreban prihod, redovno zaposlenje ni imovina, op. prev.) kako bi kupili kuću ili refinancirali postojeću kuću kreditom koji vrlo vjerojatno nikad ne bi mogli otplatiti. Banke bi potom prepakirale drugorazredne hipoteke u izvedenice i prodavale ta „oružja za masovno uništenje“ svijetu gladnom novca. Drugim riječima, želja da se izvana djeluje bogato može uzrokovati uspone i padove tržišta nekretnina i dionica te izazvati porast dugova na potrošačkim karticama (ili čak i porast studentskih kredita).
Nema ništa loše u želji da se djeluje bogato. Ja nikad nisam želio živjeti ispod svojih mogućnosti. Po mom mišljenju, život ispod nečijih mogućnosti ubija duh. Radije gledam kako mogu proširiti svoje mogućnosti i naći nove načine stvaranja novca koji mi omogućavaju uživanje u finijim stvarima u životu.
Volim svoje lijepe domove i automobile i mislim da to vrijedi za većinu ljudi. No problem je da bez financijskog obrazovanja većina ljudi nikad neće biti bogata iznutra, a to je stvarna kriza.
 
Druga prilika
U ovoj knjizi nije riječ o vanjskom makeoveru. U istinskoj drugoj prilici nije riječ o modernijoj kuhinji, novom sloju boje, novoj odjeći, mršavljenju ili povratku u školu kako bi se pronašao bolje plaćeni posao.
Istinska druga prilika je metamorfoza, ista transformacija koju prolazi gusjenica prije nego što postane leptir. Sva ljudska bića imaju potencijal da iz gusjenice postanu leptir, zato slike prije i poslije tako dobro prolaze u oglašavanju i televizijskim emisijama. Podsjećaju nas na snagu koju imamo duboko u sebi.