Autor Robert Perišić i Sandorf žele se pridružiti naporima u spašavanju mačjih života i podizanju svijesti o problematici nezbrinutih mačaka koje su prepuštene okolnostima i ljudskim okrutnostima te udruzi Prava šapa donira 30% prihoda od svake prodane knjige!
Novi roman Roberta Perišića pripovijeda priču o egipatskoj mački Miu koja u 4. stoljeću prije naše ere sa grčkim kolonizatorima dolazi na Jadran i svjedoči osnutku grada Isse (današnjeg Visa).
Miu je pri tome prva mačka na Jadranu, a roman, uz ostalo, osvjetljava postojanje životinjske povijesti, te neraskidive povezanosti brodskih migracija i povijesti mačaka.
Horizont „Broda za Issu“ je ekološko-historijski (pri čemu Perišić nema puno prethodnika, ne samo u hrvatskoj književnosti), u njemu se sreću povijest i priroda, kreće se kroz milenije i uspijeva održati vertikalu priče. Tražeći nove putove, roman pronalazi način da iz suvremenosti reinkarnira mit: o Issi, prvom gradu na Jadranu.
Romani Roberta Perišića ne nastaju brzo, izlaze u ovećim razmacima, no utješno je da dugo traju. Roman Područje bez signala iz 2015. imao je prvo uspješan put od hrvatske do francuske i američke publike, a nedavno je po romanu snimljena i TV serija, višekratno međunarodno nagrađivana. Perišićev pak roman Naš čovjek na terenu, iz 2007., nakon što je prethodno objavljen u desetak zemalja, u Francuskoj je objavljen nedavno, uz pohvale u Le Mondeu i drugdje; očito, desetljeće i pol razmaka nije naškodilo ni toj priči, premda snažno uronjenoj u ondašnji trenutak, jer ovaj pripovjedač vrijeme ne samo opisuje nego ga skulptorski oblikuje. Pričamo ovdje o vremenu jer ono – zavinuto i šumno poput duboke školjke – jest i stvarno područje radnje Broda za Issu.
Dosadašnje čitatelje ovog autora, kao i druge, treba ipak upozoriti – ovo je nešto posve drukčije.
Kalija, rođen kao rob u Sirakuzi, i jedan neobični Vjetropir, vode nas u priču koja zaranja u ono zaboravljeno, početno. Ovo je priča o bazičnim stvarima, s jedne strane posve pri zemlji, s druge u vjetru, koji je obično metafora zaborava, ali vjetar ovdje ne zaboravlja. Ako će vas povesti u pogled djeteta, u pogled na osnovno, ako vas pritom može zanimati priča u kojoj junaci nisu samo ljudi nego i mačke i magarci i loze našeg Mediterana, onda je ovo knjiga za vas.
Kako je to moglo izgledati onda kad je Jadran bio sjeverno more, na rubu svijeta? Kako je nastao svijet kojeg danas zovemo Mediteranom, je li postojao oduvijek? Tko su bili Liburni, čije je nebo bilo žensko? Je li čovjek pripitomio ovcu ili je to, u stvari, učinio pas? Kako je na Jadran u istom brodu, zajedno s pismenošću i urbanizmom, došla mačka? Je li magarac, vječno bez prava, prvi radnik? Koga su pozdravljali na Palagruži?
Brod za Issu nadilazi realizam i portretiranja i vodi nas u predjele ekspresije i simbola.
Nell Zink o američkom izdanju
Lirski roman o antičkom Mediteranu... Graciozna meditacija o povijesti i prirodi.
Iz prikaza u američkom Kirkusu
O dosadašnjem radu autora:
Robert Perišić piše pametno i sjajno upotrebljava ironiju, zapljuskujući nas slikama koje govore o poslijeratnoj Hrvatskoj, ne samo kao o lokaciji na kojoj se preživljava, već kao o mjestu koje nešto znači.
- Jonathan Franzen
Polifonijsko pripovijedanje obogaćuje ovaj roman s obiljem likova, koji dobacuje puno dalje od granica Balkana.
- Ken Kalfus o Području bez signala, New York Times
Kroz komična previranja Perišić nas je uveo u razotkrivanje i razočaranje likova koji prkose apsurdnome svijetu.
- Le Figaro o Našem čovjeku na terenu
Robert Perišić pripovijeda upečatljivu priču o društvu usred mutacije, priču koja će vam se zavući pod kožu.
- Florence Bouchy o Našem čovjeku na terenu, Le Monde
Područje bez signala hrvatskog književnika Roberta Perišića jedna je od onih knjiga koje se rijetko pojavljuju na horizontu jedne kulture i odmah postaju baština univerzalne biblioteke.
- Federica Manzon, La Stampa
