Estetika genija
Goran Sunajko

Treba hrabrosti latiti se tako središnje teme refleksije o umjetnosti, a taj je posao u ovoj knjizi obavljen u povezanosti akribije i spekulativnih izleta, kako je jedino i moguće. Temeljni okvir je povijest filozofije, dakle i rasprave koje prethode razdoblju središnje uloge pojma genija u shvaćanju umjetnost. Teorijski je najzanimljivije pitanje suvremenog stvaranja i relevantnosti pojma genija u dvadesetom stoljeću pa i danas. U luku od antike do današnjeg dana pojam genija nije razmotren samo tamo gdje je nominalno prisutan nego i tamo gdje se stvaratelj pojavljuje kao problem, a uzeti su u obzir i posebni aspekti, na primjer rodna određenost pa onda pokušaji posebno znanstvenog ispitivanja psihologije pa i fiziologije stvaratelja, granična područja (gotovo dva stoljeća rasprave o ludilu i geniju!). Inovativni je pristup najnovijem zbivanju nestanka i ponovnog pojavljivanja iznimnosti stvaranja u tzv. postmoderni. (Nadežda Čačinovič)

Pojam genija iznimna je i osobita filozofijska, napose estetička tema koja svoje mjesto ima još u antičkim raspravama kada je povezivana s daimonom kao stvaralačkim duhom, a svoj vrhunac doživljava u filozofiji klasičnog njemačkog idealizma koji je inzistirao na tomu da se genij treba razumijevati s onu stranu racionalističkih postavki kakvima su sklone na empirizmu i racionalizmu utemeljenje znanosti. Riječ je o prvoj u nas sistematiziranoj filozofijskoj studiji o pojmu genija koja na jednome mjestu objedinjuje sve relevantne pristupe pojmu. Autor ne piše studiju deskriptivno, već kritički provlači tezu o geniju kao umjetničkom, a ne znanstvenom pojmu. Također, autor ne ostaje u granicama klasičnog njemačkog idealizma i književnog romantizma u kojima je pojam genija bio najzastupljeniji, već nastoji propitati mogućnosti razumijevanja genija u suvremenim filozofijskim, odnosno estetičkim raspravama, interpretacijama i pristupima. (Goran Gretić)