Sanjarica
Zorica Radaković

Nakon što je napravila estetsku operaciju povećanja grudi kako bi razveselila i iznenadila svoga partnera Gorana, dizajnera odjeće i producenta, junakinja mora otići na bolovanje jer zahvat nije prošao kako je planirano. Svijet dvoje ljubavnika satkan je od tračeva, želje za uspjehom, jurcanjem za slavom te željom da se bude prava ili lažna zvijezda žutih magazina, naslovnica i televizijskih emisija. U želji za zabavom i da budu drugačiji, njih dvoje snimaju kratke videozapise, bilježe svoj život u detalje, smatrajući kako je važan i nedostižan. I sve je idilično dok ona ne otkrije snimke svoga ljubljenoga Gorana s drugim ženama i muškarcima, kada se kao kula od karata ruši njezin svijet sagrađen na obmanama i lažima.

Ulovljena u vlastitu mrežu za snove, junakinja romana Sanjarica ne može se iz te mreže koju je oko nje sagradio njezin ljubavnik izvući osim ako ne prekine sve niti kojima je vezana. Zorica Radaković napisala je roman o smrti i življenju, o očaju i ljubavi, o ispraznosti i lažnom sjaju koji celebrity-kultura predstavlja. Šokantna u detaljima, razobličujuća u cjelini, složena i banalna, Sanjarica je knjiga o svakodnevici u društvu lažnoga morala i krivih vrijednosti.

Zorica Radaković (Sinj, 1963.) pjesnikinja je i spisateljica iz Zagreba. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu apsolvirala je na Odsjeku za jugoslavenske jezike i književnost. Godine 1984. izlazi joj zapažena knjiga-projekt "Svaki dan je sutra" pa otad uz knjige poezije objavljuje i prozu, eseje, kritike te radiodrame i drame. Radila je kao novinarka obrađujući teme iz kulture i pop-scene, a kao reporterka donosila i reportaže s ratišta. Uz novinarski i autorski rad bavila se i radiodramaturgijom te je za Dramski program Hrvatskog radija adaptirala prozna djela suvremenih pisaca i književnih klasika. Godine 2000. njena drama Susjeda dobila je međunarodnu nagradu u Beču te je praizvedena na njemačkom, a potom na hrvatskom jeziku u ZKM-u.

Poezija i proza zastupljene su joj u raznim pregledima i antologijama. Objavila je knjige poezije "U mraku mrtav čovjek", 1989., "Bit će rata", 1990., "Pola jedan", 1995., "Eto muha", 1999., "Žene, muškarci, psi", 2002., te knjigu drama "Stoj na glavi", 2002.