Marčanska biskupija
Zlatko Kudelić

Habsburgovci, pravoslavlje i crkvena unija u Hrvatsko-slavonskoj vojnoj krajini ( 1611. - 1755. )

,

Dr. Zvonimir Kurečić prikazao je crkvenu pozadinu Marčanske biskupije. Pojasnio je kako je i zašto došlo do unije ili jedinstva između pravoslavnih uskoka na našim prostorima i općenito među Slavenima. Naglasio je, kako se tim zapravo daje tumačenje drugog djela podnaslova knjige "Pravoslavlje i crkvena unija". Kratko je predstavio kako Katolička Crkva određuje samu sebe, a potom pojasnio što su raskoli u Crkvi, te na kraju način sklapanja Unije ili jedinstva pod uvjetima koje je diktirala Katolička Crkva. Osvrnuo se na djelovanje same Marčanske biskupije, te njenog odnosa sa Zagrebačkom biskupijom. Podsjetio je kako je pravna slijednica nekadašnje Marčanske biskupije današnja Križevačka biskupija, osnovana 1777. godine, koja ima status samosvojne Crkve. Na kraju osvrta dr. Kurečić pohvalio je autora što se dugi niz godina bavi istraživanjem o grkokatolicima, vojnoj krajini, a napose Marčanskom biskupijom. Posebna vrijednost ove knjige je u doprinosu u pripravi za proslavu 400. obljetnice uspostave Marčanske biskupije koja će se obilježiti 2011. godine, zaključio je dr. Kurečić.

O sadržaju knjige govorio je dr. Mijo Korade. U uvodom dijelu autor donosi povijesni pregled odnosa istočnog i zapadnog kršćanstva općenito, a osobito u ovom dijelu Europe. U samom opisu povijesti Marčanske biskupije autor uz dosadašnju literaturu i poznate izvore koristi nove dosad nepoznate ili manje poznate izvore. Djelo odlikuje posebnost ne samim obujmom, nego i načinom obrade istaknuo je dr. Korade. Prikazujući povijest prilika u Vojnoj krajini, autor analizira političke prilike i implikacije da bi se mogao razumjeti slijed događaja oko Marčanske unije. U tome ne donosi jednostrane zaključke, već nastoji protumačiti činjenice s pravoslavne i katoličke strane. Osim povijesnog značenja djelo je i veliki poticaj za nastavak istraživanja. Autor naznačuje da ima još neistraženih izvora, posebice povezanih sa zagrebačkim biskupima.

Na kraju se predstavljačima i svima koji su pokazali zanimanje za ovu temu zahvalio i sam autor dr. Zlatko Kudelić. Istaknuo je kako je istraživanje trajalo dugo, jer je riječ o proučavanju teško čitljivih izvora na latinskom i njemačkom jeziku. Podsjetio je da tema nije izdanjem knjige završena, jer postoji još mnogo neistražene građe.