Sveta knjiga vukodlaka
Viktor Pelevin

,

Viktor Olegovič Pelevin uzorni je proizvod ruske književnosti kraja XX. i početka XXI. stoljeća. Rođen je 22. studenoga 1962. godine u Moskvi. Tih dana mediji su, kao što je poznato, prvi put spomenuli PC, Engleska i Francuska dogovorile su zajednički projekt razvijanja su-per-zrakoplova Concorde, u Njemačkoj je izbila neugodna afera Spiegel, a Nobelovu nagradu za književnost dobio je John Steinbeck. Sve bi to bilo malo važno da upravo spomenute teme nisu strastveno zasjele u Viktorovo stvaralaštvo: politika, mediji, literatura, grandiozni sovjetski blef, američka potrošačka groznica, nezaustavljivi tehnološki progres i čovječanstvo koje trune negdje u Svemiru.
Ni nova Pelevinova knjiga Sveta knjiga vukodlaka (Svjaščennaja kniga oborotnja, 2004) nije mogla bez politike, medijskih manipulacija i cmizdrenja nad naivnom ruskom dušom, međutim autor nije potonuo u zatupljujuću šablonu, kako je to prognozirala iznervirana akademska kritika, nego je, baš naprotiv, napravio "knjigu za svaku kuću", lijep, čitljiv i poučan roman u kojemu je usput raskrinkao i strašne "majstore tranzicije". Središnja tema je atraktivna, čak planetarno zanimljiva: vampirizam u Rusiji! Junakinja je "stara lija", koja se bavi prostitucijom u luksuznom moskovskom hotelu Nacional. Ime joj je A Huli i u ljudskom obličju ordinira preko http://www-kurve.ru. Zaplet nastaje kad lukava Ijepotica-vampirica sretne prekaljenoga obavještajnog vuka Sašu Serog! Između njih plane nevjerojatna vučje-lisičja ljubav i... čitatelj se nehotice zapita hoće li poslije smaknutih maski svijet napokon postati drukčiji? Pelevina su tajne krvopijenja mučile u svim djelima koja je dosad napisao i sad je u prilici objasniti kako je sve zapravo jednostavno, vrlo jednostavno...
Viktor Pelevin, inženjer po zanimanju, autor je "svete" knjige ruskoga postmodernizma, romana Čapajev i Pustota (1996) te popularnih djela koja su osvojila i našu publiku - Generation P (prev. 2001), Omon Ra (prev. 2003), Vijesti iz Nepala (prev. 2005), Kaciga užasa (prev. 2005) i Dijalektika prijelaznog perioda (prev. 2006).