GMO između prisile i otpora
Valerije Vrček

Pravo na bavljenje pitanjima koja proizlaze iz pojave i primjene genetski modificiranih organizama ne pripada samo prirodnim znanostima. »Slučaj GMO« obilježen je, opterećen i impregniran različitim drugim kontroverzama: političkim, društvenim, ekonomskim, religijskim, bioetičkim... Nasilno je ignorirati sve te stvarnosti i reducirati cjelovitost pristupa na tek jednu znanstvenu disciplinu. U tom se otimanju kompetencija posebno ističe molekularna biologija, perjanica modernih znanosti čiji su nositelji često skloni locirati konačna rješenja (i istine) pomoću metode rekombinantne DNK. Laboratorijska napast, kojom se jednodimenzionalni niz nukle-otida pretvara u ključ za definiranje i razumijevanje života, poprima svoj novi oblik: genetska modifikacija tog informacijskog niza predstavlja se čovječanstvu kao precizna i efikasna korekcija za sve pogreške dosadašnjeg razvoja u području prehrane, zdravlja i zaštite okoliša.

Svojom agresivnom penetracijom u područje »svjetovnog« i »laičkog«, biološke znanosti izazivaju otpor javnosti. Svojim koketiranjem s transcendentnim i besmrtnim i svojom neutemeljenom ekstrapolacijom fizičkog/fizikalnog u područje filozofskog, izazivaju prigovore kolega iz društvenih i humanističkih znanosti. Konačno, svojim »divljim brakom« s biotehnološkom industrijom izazivaju nepovjerenje ljudi u čistoću i neovisnost fundamentalnih znanstvenih istraživanja. Poreznim obveznicima postaje sve jasnije da novac koji ulažu u rad sveučilišta i znanstvenih instituta konačno završava (GMO-istraživanja kao vektor za horizontalni transfer dolara) na računima dioničara biotehnoloških kompanija.