Neofašizam, korijeni, oblici, sadržaji
Tomislav Badovinac (ur.), Dragutin Lalović (ur.)

Nakon povijesnog poraza njemačkog nacizma i talijanskog fašizma u svjetskom ratu, u suvremenom društvu desničarske grupe, udruženja i stranke izbjegavaju da sebe nazivaju fašističkim ili nacionalsocijalističkim, nego se pojavljuju pod drugim oznakama. Kao i u različitim oblicima i s raznovrsnim programima. Čime se bitno otežava njihovo točno i pravodobno prepoznavanje. Tako da se pojave neofašizma ne nazovu pravim imenom već se koriste oznakama “radikalna desnica” ili “ekstremna desnica”.

Više od zabrinutosti zbog postojanja i djelovanja ekstremno desnih militantnih grupacija, uključujući i neofašističke, zabrinjava suicidalna kvaziliberalistička floskula da je demokracija ta koja je dužna omogućiti postojanje i djelovanje čak i onih koji je osporavaju u principu. Stoga samoodržanje suvremene države, kao ustavnopravne i pluralističke, zahtijeva zakonsku regulativu koja će bitno otežati i spriječiti svaki ekstremistički radikalizam.

Svjesni spoznajnoga i društvenog imperativa da se razmatranju pojave novog fašizma u suvremenim uvjetima, napose u nas, pristupilo je teorijski i kritički primjereno Društvo ”Povijest izvan mitova” i organiziralo je međunarodni znanstveni skup na temu „Neofašizam – korijeni, sadržaji, oblici“. Ovaj zbornik sadrži priloge sudionika toga znanstvenog skupa. Našu smo temu raščlanili u tri problemska sklopa: prvi, Klasični likovi fašizma i nacionalsocijalizma,drugi,Neofašizam i desni ekstremizam u suvremenom svijetui treći,Neofašizam i desni ekstremizam u Hrvatskoji Srbiji.