Kratka povijest avanturizma
Slobodan Prosperov Novak

Tražeći književnu građu ispod debelih naslaga prašine svjetskih arhiva, S. P. Novak naišao je, prema riječima književnoga kritičara Ivana J. Boškovića, na nesvakidašnju galeriju likova i tipova: književnika, slikara, osobenjaka, hrvatskih renesansnih i baroknih veličina i »marginalnih književnih pojava« koji se u isto vrijeme s jedne strane otkrivaju kao kontinentalno značajni književnici, filolozi, umjetnici, znanstvenici, stručnjaci, putnici, poligloti, diplomati, pisci bestselera, a s druge strane kao pustolovi, heretici, prevratnici, utamnjenici, sužnji, opsjenari, neumjereni panslavisti i obraćeni protestanti, nepojmljivi doktrinari svih vjera i ideologija. O njima Novak piše čas esejistički, čas feljtonistički, ali uvijek duhovito, zanimljivo, originalno, intrigantno i lakočitljivo, pledirajući na čitatelja da svakome od njegovih (anti)junaka pripada u dio hrvatske kolektivne memorije makar jedan detalj, jedno djelo, jedan trenutak koji obilježava hrvatski identitet na svoj način i koji, štoviše, poput Stijepe Gradića, daju lekciju iz europske anatomije, lekciju Europljanima o Europi, koja je svagdje središte i svagdje rub.