Romantizam i pitanja modernoga subjekta
Skupina autora

Zbornik

U većini priloga u ovome zborniku romantizam se ne reducira na protuprosvjetiteljstvo, nego se tumači i kao nasljeđe prosvjetiteljske intencije, pa se time pri njegovu opisu izbjegavaju isključivo negativne odrednice. U svakom slučaju, studije o kojima je riječ otvaraju moguća nova "viđenja" romantizma kao "subjektno centrirane" stilske formacije, a uobličenje subjekta istražuju i na razini pojedinačnoga osobnog Ja i na razini nacionalnoga i društvenoga Ja. Pritom se subjekt shvaća kao kulturno artikulirana i stoga povijesno promjenljiva veličina koja se mora proučavati prije svega u kontekstu određene verbalne prakse. U zborniku se dosljedno razlikuju i u tom smislu adekvatno analiziraju subjekt kao izvanjezični pojam i subjekt kao jezična tvorba koja se u tekstualnoj strukturi manifestira na najrazličitije načine. (...) Nakon što je postmoderno doba decentriralo i pojam individualnoga i pojam kolektivnoga Ja, zbornik Romantizam i pitanja modernoga subjekta uspješan je i izuzetno poticajan pokušaj trezvenoga preispitivanja, pa i nadilaženja radikalne teze o "smrti subjekta".

Zbornik Romantizam i pitanja modernoga subjekta pripada u kontekst nove metodologije - kulturologije, koja upravo doživljava procvat na zagrebačkome Filozofskom fakultetu. Tu prije svega mislim na dva nedavno objavljena zbornika: Čovjek, prostor, vrijeme i Kulturni stereotipu Ovaj zbornik otišao je korak dalje od svojih metodoloških prethodnika. U sklopu interdisciplinarnoga proučavanja književnosti u najširemu kulturnom kontekstu autorski tim spustio se do ishodišne točke moderne kulture: do konstrukcije modernoga subjekta i njegovih dvaju najsnažnijih proizvoda - književnosti kao središnjega kulturnog područja i nacije kao središnje kolektivne imaginacije. Ono što čini posebnu vrijednost ovoga zbornika jest opseg komparatističke zamisli - obuhvaćanje širokoga luka europskih nacionalnih kultura, sada viđenih kroz prizmu jednoga središnjeg pitanja, subjekta, i početnoga razdoblja moderne kulture, romantizma. Ako su prva dva zbornika bila utemeljiteljska u novoj metodologiji i epi-stemologiji, onda je ovaj zbornik utemeljiteljski čin nove discipline - komparatističke kulturologije ili kulturološke komparatistike.