Jezični varijeteti i nacionalni identiteti
Skupina autora

,

Riječ je o hvalevrijednom pokušaju da se na jednom mjestu objedine znanstveno utemeljeni članci koji propituju jezičnu problematiku i fenomene koji su i danas aktualni. Zbornik je prije svega namijenjen hrvatskoj sredini, u kojoj je od devedesetih godina prošlog stoljeća naovamo bilo premalo sustavnih pristupa i otvorenih dijaloga o pitanjima koja su u njemu zastupljena. (Novi list)

,

Ovaj je zbornik rezultat nastojanja da se na jednome mjestu okupe razmatranja domaćih i stranih jezikoslovaca koji se između ostaloga bave i sociolingvističkom situacijom na prostoru bivše Jugoslavije, s posebnim obzirom na normativne i/ili sociopolitičke promjene što su se na tome prostoru dogodile nakon devedesetih godina 20. stoljeća.
U slavističkome svijetu na različite se načine gleda na novonastale jezične prilike, različito se tumače situacije u vezi sa standardnim jezicima u okviru štokavskoga sustava. Ovim zbornikom nastojimo nastaviti stare ili započeti nove dijaloge u kojima bi se na znanstveno utemeljen način odgovorilo na pitanja sve češće postavljana ne samo u stručnoj javnosti. U tome smislu on okuplja teorijsko-metodološke i sociolingvističke prinose u rasponu od načelnih pitanja o jeziku kao sustavu i o standardnim jezicima do informativnih pregleda jezičnih prilika u pojedinim državama i posve konkretnih pitanja određenih standardnojezičnih normi.
Zbornik s 29 priloga autora iz Austrije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske, Norveške, Njemačke, Poljske, Srbije, Švedske i Ukrajine strukturiran je u četiri cjeline. U prvoj su cjelini (Opća standardnojezična pitanja) tekstovi izrazito teorijsko-metodološke utemeljenosti. Druga cjelina (Pitanja sociolingvističkog statusa pojedinih standardnih jezika [bosanskoga/bošnjačkoga, crnogorskoga, hrvatskoga i srpskoga]) okuplja tekstove koji se odnose na pojedine standardne jezike utemeljene na štokavštini i na njihovo normiranje. Treća cjelina (Pitanja jezičnih normi, bilo poredbeno bilo u pojedinim standardnim jezicima) donosi tekstove koji se, u manjoj ili većoj mjeri, tiču pojedinih normi spomenutih standardnih jezika, tj. pravogovorne, pravopisne i leksičke norme. I, napokon, u četvrtu su cjelinu (Gramatička i pragmalingvistička pitanja vezana uz pojedine jezike i [novije] jezične situacije) uvršteni tekstovi u kojima je riječ o pojedinačnim pretežito gramatičkim i/ili pragmalingvističkim pitanjima.