Hrvatski razgovori o slobodi
Skupina autora

Drugi simpozij "Hrvatske revije"

UREDNIŠTVO "Hrvatske revije" priredilo je u Luzernu, Švicarska, u Hotelu Kolping (Friedenstrasse 8), svoj drugi simpozij, od 5. do 9. srpnja 1971., na koji je pozvalo istaknute hrvatske javne radnike, uglavnom svoje redovite suradnike i bliže prijatelje, i ova je knjiga plod tog simpozija.

Prvi simpozij HR održan je od 29. kolovoza do 1. rujna 1968., "negdje u Europi", onda samo u užem krugu samih predavača, od kojih su dvojica bila iz domovine. Uspjeh onog prvog simpozija vidljiv je u posebnoj knjizi, koja je u lipnju 1969. bila objavljena pod naslovom "Hrvatska danas i sutra" (Muenchen, 1969. izd. Knjižnice HR), sa svim predavanjima sa simpozija. Hrvatska je javnost za ovu knjigu pokazala vrlo veliko zanimanje, dapače i ona u Hrvatskoj, u koju je uneseno vrlo mnogo primjeraka i gdje je i danas vrlo tražena (potražnja je velika i sa strane Udbe). Posebno je važno naglasiti, da su mnoge ideje iz iste knjige pale na plodno tlo, u domovini posebno, i već donijele svoje lijepe plodove, o čemu će se u buduće vrijeme moći više reći.

Ovaj drugi simpozij HR, pod naslovom "Hrvatski razgovori o Slobodi", sazvan je povodom 20-godišnjeg jubileja HR. Na njemu su se sastali u Švicarskoj hrvatski javni radnici, uz dozvolu odgovornih oblasti, i, za razliku od prvoga, uz ograničeni broj slušatelja. To je bio pravi radni sastanak poznatih hrvatskih javnih radnika, na kojem se u najozbiljnijoj formi, od jutra do noći, raspravljalo o životnim problemima suvremene Hrvatske. Tridesetak predavača slušalo je pozorno nekoliko desetaka slušatelja, koji su redovito sudjelovali u vrlo živim i plodnim diskusijama. Predavanjima su bile obuhvaćene teme od općeg interesa, od politike i ekonomije do kulture, iz književnosti i gospodarstva; govorilo se mnogo o vjeri, ne možda vjeri u prošlosti, nego o suvremenoj Crkvi, odnosno Crkvama u Hrvatskoj, te o crkvenoj politici; o povijesti, o socijalnim i svim drugim javnim problemima, koji zanimaju modernog čovjeka, posebno Hrvata. Mnogo se raspravljalo i o teškom problemu iseljavanja Hrvata te o Srbima i pravoslavcima u Hrvatskoj (mada, nažalost, nije o tim važnim temama bilo posebnih predavanja). Razmatrali su se i tražili prikladni odgovori u ovom sudbonosnom času za našu domovinu, koja je nasmrt ugrožena.