Govor drame - govor glume
Skupina autora

Zbornik

Studije i eseji u ovom Zborniku s različitih stajališta osvjetljavaju odnos suvremenoga dramskog stvaralaštva i kazališta, napose glume, u četiri susjedne države: Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Hrvatskoj i Srbiji. Autori su im ugledni sveučilišni nastavnici, kulturni djelatnici i kazališni umjetnici. Premda to nije bila izvorna nakana, zahvaljujući stanju u bosanskohercegovačkom, crnogorskom, hrvatskom i srpskom kazalištu i dramskoj književnosti, u središtu zanimanja pretežitog dijela tekstova našlo se suvremeno žensko dramsko pismo, jer je za novu dramu u četiri predstavljene kulturne sredine, jednako kao i za novu dramu u zapadnoeuropskim zemljama, karakteristična jaka zastupljenost dramatičarki. Svjetlo koje su ovdje objavljeni tekstovi bacili na suvremenu dramsku pozornicu poprilično se razlikuje glede opsega i smjera, ali ne i glede jačine i jasnoće. Jedni su se autori tako zaustavili na istaknutim bosanskim dramatičarima Dževadu Karahasanu (Nirman Moranjak-Bamburać) i Tvrtku Kulenoviću (Almir Bašović), a drugi na tekstovima koje povezuju "dekadentni" književnik Oscar Wilde (Lada Čale Feldman), odnosno "problematične" glumice kao dramski likovi (Boris Senker), ili pak na razlikama u dramskim poetikama dviju spisateljica (Siniša Jelušić). Treći su, naprotiv, panoramski kružili po nacionalnim i međunacionalnim glumišnim područjima osvjetljavajući tendencije u bosanskohercegovačkoj dramskoj književnosti (Gordana Muzaferija), odnos dramatičara spram glumaca na istom području (Tanja Miletić-Oručević), povratak političke drame u hrvatsko kazalište (Sanja Nikčević), svjedočanstva o ratu i ratnim traumama u dramama hrvatskih dramatičarki (Darko Lukić) te stanje u kazalištu i kulturi u svekolikoj regiji (Naum Panovski), četvrti su nastojali što bolje rasvijetliti aktualna teorijska pitanja suvremenoga glumačkog govora (Sibila Petlevski), odnosa nove glume i nove drame (Miloš Lazin) te funkcije didaskalija u novoj drami (Sava Anđelković)