Dubrovačka književna kronika
Sebastijan Slade

Fasti litterario- Ragusini

,

Fasti litterario Ragusini - Dubrovačka književna kronika Sebastijana Slade iznimno je važni zbornik biografija kulturno-književnih djelatnika starog Dubrovnika, jer je jedina sinteza te vrste, koja je ugledala svjetlo dana. Jedna od temeljnih značajki hrvatske kulture 18. stoljeća jest naglašena okrenutost prema vlastitoj prošlosti, koja budi snažan poticaj za upoznavanjem vlastitog bića i traganje za vlastitim identitetom. Razlog je to brzog razvoja književne historiografije, a ona tretira ne samo književnu nego i općekulturnu prošlost i povijest hrvatskog naroda. Biografske zbornike tijekom 18. stoljeaa sastavljaju Ignjat ?urđevia, S. M. Crijevia, ?. Bašić, J. Jakošić, L. Vladmirović, N. Begner, Adam Baltazar Kreelić, a to je opća pojava ne samo kod susjednih nam naroda nego u čitavoj Europi. Oni su svoje zbirke životopisa tiskali i tako upoznavali svoju naciju s njezinim graditeljima kulturne i opae povijesti, a zbirke životopisa naših sastavljača ostale su u rukopisu sve do početka 20. stoljeća. Tako su naši sastavljaei s obzirom na cilj svoga rada, moglo bi se reći, stigli samo do pola puta. Iz te plejade bibliografa jedini Slade nije sustao nego se pobrinuo da 1767. u dalekim Mlecima budu tiskani njegovi Fasti litterario-Ragusini. To je ono što ih čini jedinstvenim i iznimno važnim. Preko njih je kulturna Europa upoznala književnu i kulturnu prošlost Dubrovnika, a suvišno je govoriti što književna prošlost Dubrovnika znači u književnosti i kulturi hrvatskoj. I zbog toga su Fasti litterario-Ragusini osobito važno djelo za nacionalnu književnu historiografiju.